Španjolske pokrajine
Pokrajina (španj. provincia: pokrajina, provincija) španjolska je teritorijalna jedinica, koja je predviđena Ustavom Španjolske iz 1978. godine.
Cijeli španjolski teritorij podijeljen je na 50 provincija, osim područja suverenosti (španj. plazas de soberanía), koja nisu uključena u režim podjele na provincije.
Provincije su nekada imale veće ovlasti, no nakon usvajanja sustava autonomnih zajednica, ovlasti provincija su smanjene. One se još uvijek koriste u izbornom procesu, u poštanskom sustavu i kao zemljopisne reference.
Pravni aspekti[uredi | uredi kôd]
Porijeklo i ustavna osnova[uredi | uredi kôd]
Provincijalnu podjelu osmislio je 1833. godine Javier de Burgos, bazirajući se na idejama jednakosti i centralizacije koje je polučila Francuska revolucija. Provincijalni sustav službeno je ustanovljen kraljevskim dekretom 30. studenoga 1833. godine. Takav provincijalni sustav vrijedi i danas, uz neke promjene koje su se dešavale tijekom povijesti.
Važeći španjolski Ustav preuzima provincijalnu podjelu države, određujući da se ona «teritorijalno organizira na općine, provincije i autonomne zajednice. Sve ove jedinice uživaju autonomiju potrebnu za upravljanje poslovima od vlastitog interesa». Također, prema Ustavu, provincija je lokalna jedinica s vlastitom pravnom osobnošću.
Španjolski Ustav dao je provicijama mogućnost da budu baza za stvaranje autonomnih zajednica. Tako je predviđeno da granične provincije sa zajedničkim povijesnim, kulturnim i ekonomskim vezama, otočni teritoriji te povijesne regije mogu osnovati vlastitu vladu i konstituirati se kao autonomne zajednice. Tako u Španjolskoj postoje višeprovincijane automomne zajednice (sastoje se od više provincija) i jednoprovincijane automomne zajednice (sastoje se od jedne provincije).
Provincije imaju ulogu u izbornom procesu, kod biranja zastupnika u Kongres zastupnika i Senat.
Nazivi provincija[uredi | uredi kôd]
U skladu s kraljevskim dekretom od 30. studenoga 1833. (koji je ustanovio provincijalnu podjelu), provincije dobivaju ime prema svom glavnom gradu, osim Álava, Navarra, Guipúzcoa i Vizcaya, koje su zadržale dotadašnji naziv.
Prema Zakonu iz 1986., samo Las Cortes Generales (španjolski Parlament) zakonom može mijenjati naziv provincije i njezin glavni grad.
Tijela provincije[uredi | uredi kôd]
Glavna je karakteristika da vlada i autonomna uprava svake provincije odgovaraju svojim provincijalnim skupštinama.
Međutim, postoje ove iznimke:
- jednoprovincijalne autonomne zajednice preuzimaju nadežnosti koje imaju provincijalne skupštine
- otočne autonomne zajednice (Baleari i Kanari) imaju Otočne savjete.
Popis provincija[uredi | uredi kôd]
U sljedećoj tablici nalazi se abecedni popis svih provincija, njihovih glavnih gradova te autonomnih zajednica kojima pripadaju:
Hrvatski ekvivalent pojma «provincia»[uredi | uredi kôd]
Pri prijevodu riječi provincia sa španjolskog javlja se problem pronalaženja odgovarajućeg ekvivalenta u hrvatskom jeziku. Tako se u hrvatskim tekstovima može pronaći prijevod pokrajina, ali i provincija. U Općoj i nacionalnoj enciklopediji u natuknicama vezanim uz Španjolsku govori se o provincijama, dok se u rječniku EUROVOC kao ekvivalent javlja pokrajina.
Povezani članci[uredi | uredi kôd]
| |||||||||||
