Gnu

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Gnu
Ženka i telad plavog gnua u Nacionalnom parku Serengeti (Tanzanija)
Ženka i telad plavog gnua u Nacionalnom parku Serengeti (Tanzanija)
Status zaštite

Status iucn3.1 LC.svg

Status zaštite: Smanjeni rizik (lc)

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Artiodactyla
Porodica: Bovidae
Potporodica: Alcelaphinae
Rod: Connochaetes
Lichtenstein, 1812.
Raspon
Područje rasprostranjenosti gnuova

Područje rasprostranjenosti gnuova
vrste
crni gnu, Connochaetes gnou
plavi gnu, Connochaetes taurinus

Gnu (lat. Connochaetes; afrikaans: wildebeest, tj. „divlja stoka”) je rod velikih antilopa koji uključuje dvije vrste koje obje žive u Africi: crni gnu (Connochaetes gnou) i plavi gnu (Connochaetes taurinus). Gnu je visok od 1,15 do 1,4 metra u visini ramena i može težiti od 150 do 250 kilograma. Naseljavaju ravnice i rijetke šume u jugozapadnoj Africi, sjeverno do zapadne Tanzanije. Gnuovi su najbrojnije velike životinje, i po broju jedinki i biomasi, u Istočnoj Africi[1]. Gnu može da živi i više od 20 godina.

Krdo gnuova iz zraka u Nacionalnom parku Maasai Mara (Kenija)
Krdo gnuova u Nacionalnom parku Ngorongoro (Tanzanija)

Ime mu je nastalo onomatopejom glasanja gnua, kojeg su Hotentoti izgovarali gnou, a latinski naziv dolazi od grčkih riječi konnos („brada”) i khaite („lepršave dlake”).

Pretežito se hrane travom, a sezonska osobitost afričkih savana ih prisiljava da se sele tijekom godine. Glavna seoba je u svibnju kada više od milijun životinja napušta livade i odlazi u šume. Svake godine u svibnju i lipnju velika krda gnuova i zebra se uputi od središnjih ravnica Serengetija prema zapadnim velikim trajnim lokvama vode. To je najveća seoba sisavaca na svijetu, koju često zovu „Deseto svjetsko čudo prirode”[2]. U studenom, s prvim kišama, vraćaju se u ravnice.

Ženke gnua se tele ljeti u ravnicama. Tele može da hoda odmah nekoliko minuta poslije rođenja, a poslije nekoliko dana može da prati krdo. Poslije telenja počinje sezona parenja. Dominantni mužjaci brane teritoriju koju su obilježili balegom i feromonima proizvedenima u mirisnim žlijezdama u kopitima. Podčinjeni mužjaci formiraju krda samaca.

Gnu je važan deo ekosustava savana. Njihova balega đubri zemljište, a njihova ispaša i gaženje kopitama potiče novi rast trave. Također su i važan plijen za mnoge grabežljivce kao što su lavovi, hijene i krokodili. U Zimbabveu se gnu nalazi u nižim predjelima, na sjeveroistoku, jugu i jugozapadu središnje visoravni. Nisu prisutni u dolini Zambezija, najverovatnije zbog Ce-ce muha. Spaktakularne koncentracije gnuova se mogu vidjeti u nacionalnom parku Hwange na stepama Ngamo tijekom kišnog razdoblja.

Podvrste[uredi VE | uredi]

Crni ili bjelorepi gnu

Postoje dvije vrste gnua koje su se prije oko milijuna godina razdvojile u sjevernu i južnu vrstu:

  • Plavi gnu (lat. C. taurinus) je rasprotranjenija sjeverna vrsta koja ima pet podvrsta. Ova vrsta se jako malo promijenila od zajedničkog predaka, dok se crni gnu morfološki prilagodio južnim otvorenim pašnjacima.
  • Crni ili bjelorepi gnu (lat. C. gnou) je južna vrsta koja se odlikuje većim rogovima i izrazito bijelim repom zbog kojega njegovo tijelo izgleda crnje.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Staffan Ulfstrand, Savannah Lives: Animal Life and Human Evolution in Africa, OXford: Oxford University Press, 2002.
  2. Frank Partridge, The fast show, The Independent, London, 20. svibnja 2006. (engl.) Preuzeto 3. studenog 2011.
  • Mammal Species of the World, A Taxonomic and Geographic Reference, 3rd edition, 2005. ISBN 0801882214

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Gnu
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Connochaetes