Ngorongoro

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Zaštićeno područje Ngorongoro
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Zaštićeno područje Ngorongoro
Flag of Tanzania.svg Tanzanija


Ngorongoro na karti Tanzanija
Ngorongoro
Ngorongoro
Lokacija Ngorongoroa u Tanzaniji
Godina uvrštenja: 1979. (3. zasjedanje)
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: vii, viii, ix, x
Ugroženost: -
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/39 UNESCO

Ngorongoro, krater ugaslog vulkana s jednom od najvećih kaldera u svijetu, sjeveroistok Tanzanije. Površina kaldere je 260 km², promjer do 22 km, a dubina 610 m.

Zaštićeno područje Ngorongoro prostire se na 8288 km² oko kaldere, te je zajedno sa Nacionalnim parkom Serengeti zaštićeno područje od 1951. Od godine 1959. dva područja su odvojena u zasebne cijeline[1]. God. 1979. ovo područje je upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi zbog zaštite njegove jedinstvene bioraznolikosti mnogih ugroženih životinjskih vrsta, ali i dokaza o ranoj nazočnosti ranih ljudi staroj oko 3,6 milijuna godina[2]. Naime, prostrane ravnice oko kratera pripadaju klancu Olduvai koji je poznat kao "kolijevka čovječanstva" jer su tu pronađeni najstariji ostaci prvih hominina, kao što su Paranthropus boisei) i Homo habilis.

Panorama unutrašnjosti kratera Ngorongoro
Magnify-clip.png
Panorama unutrašnjosti kratera Ngorongoro

U području ekosustava Ngorongoro obitava oko 40 000 pripadnika plemena Masai i nalazi se smještaj za turiste Ngorongoro Wildlife Lodge, a uz njega je rezervat Maswa i park prirode Maasai Mara, površine 320 km², a u kojem je lov dozvoljen, a postoji i mogućnost obilaska balonom.

Zemljopisne odlike[uredi VE | uredi]

Karta "visoravni kratera" s kalderom Ngorongoroa u središtu

Šire područje kratera Ngorongoro pripada zemljopisnom području poznatom kao "visoravan kratera", koje je dio Velike rasjedne doline.

Krater Ngorongoroa je najveća kaldera na svijetu, površine 260 km² i dubine 610 m, i pretpostavlja se da je nastala urušavanjem vulkana visokog od 4500 do 5800 metara prije oko 2,5-3 milijuna godina[3]. U središtu se nalazi sezonsko slano jezero kojeg Masai zovu Makat (Magadi), što znači "sol", a koje se napaja iz potoka Munge i izvora Ngoitokitok koji napaja i istoimeno močvarno područje. Ngorongoro zaštičeno područje osim glavne kaldere sadrži i dva manja vulkanska kratera Olomoti i Empakai. Olmoti je poznat po svojim vodopadima, a Empakai po dubokim jezerima i zelenim zidovima. Na samom rubu visoravni nalazi se aktivni vulkun Oldonyo Lengai koji je i treća planina po visini u Tanzaniji (nakon Klimandžara i vulkana Meru).

Bioraznolikost[uredi VE | uredi]

Istočna strana kratera je uglavnom prekriven planinskom šumom, dok je manje strma istočna strana sušija i uglavnom prekrivena travama i pokojim drvetom akacija. U njemu živi oko 25.000 velikih sisavaca (uglavnom gnuovi i zebre) i grabežljivaca (nekad najveća koncentracija lavova u Africi), te oko 500 vrsta ptica. Od ostalih sisavaca na ovom području tu su: crni nosorog (jako ugrožen), afrički slon, vodenkonj, afrički bivol, leopard, gepard, žirafa, vodenkonj i mnogo vrsta manjih sisavaca.

Iako se smatralo da se životinje iz kratera ne mogu seliti i da je ekosustav Ngorongoroa zatvoren zidinama kaldere, svake godine u svibnju i lipnju velika krda gnuova i zebra iz Ngorongoroa (oko 20% ukupnog broja životinja) se uputi prema zapadnim velikim trajnim lokvama vode Serengetija. Nakon suša 1961. i 1962. godine, usljed nedostatka vode rojevi muha pecara (Stomoxys calcitrans) su se pojili krvlju lavova čija se populacija zbog rana i bolesti smanjila sa 70 na desetak. Njihov broj je godinama bio ugrožen zbog međusobnog parenja bliskih srodnika, i oporavio se tek 2001. godine, kada ih je bilo 62. No, iste godine nastupila je suša koja se ponovila 2002. i ponovio se isti problem s mušicama[4]. Nakon suše, zannstvenici su predložili program kontroliranih požara, do 20% pašnjaka, kako bi se kontrolirao broj pojedinih vrsta u krateru[5]. Također je Masajima dozvoljena ispaša stoke unutar kratera, ali moraju ući i izaći u istom danu.

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Ngorongoro
  1. Robert M. Poole, Heartbreak on the Serengeti, National Geographic, veljača 2006., str. 4. (engl.) Preuzeto 7. studenog 2011.
  2. Ngorongoro na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 7. studenog 2011.
  3. Nigel Pavitt, Africa's Great Rift Valley, 2001., str. 135.-139. Harry N. Abrams, Incorporated, New York ISBN 0-8109-0602-3
  4. Deadly insects plagued Crater, Arusha Times Reporters 10. ožujka 2001. (engl.) Preuzeto 7. studenog 2011.
  5. R.D. Estes, J.L. Atwood i A.B. Estes, Downward trends in Ngorongoro Crater ungulate populations 1986–2005: Conservation concerns and the need for ecological research, Biological Conservation (Elsevier), 2006. (engl.) Preuzeto 7. studenog 2011.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]