Koordinate: 52°26′N 30°59′E / 52.433°N 30.983°E / 52.433; 30.983

Gomel

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Gomel
Гомель
Homieĺ Montage (2017).jpg
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Koordinate: 52°26′N 30°59′E / 52.433°N 30.983°E / 52.433; 30.983
Država: Flag of Belarus.svg Bjelorusija
Oblast: Gomelska
Vlast
 - Gradonačelnik Peter Kirichenko[1]
Površina
 - Ukupna 135 km2[2]
Stanovništvo (2018.)
 - Grad 535.693[2]
 - Gustoća 3.968
Vremenska zona FET (UTC+3)
Službena stranica www.gorod.gomel.by
Zemljovid
Položaj Gomela na karti Bjelorusije

Položaj Gomela na karti Bjelorusije

Gomel (bjeloruski: Гомель) je grad u jugoistočnoj Bjelorusiji blizu granice sa Rusijom i Ukrajinom, upravno je središte Gomelske oblasti. 2013. godine grad je imao 515.325[3] stanovnika i bio je drugi grad po veličini u Bjelorusiji.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Grad Gomelj nastaje krajem 10. stoljeća na zemlji istočnoslavenskog saveza plemena Radimiča. Ime je dobio prema potoku Gomeljuka na kojem je i nastao. U 13. i 14. stoljeću u gradu je razvijeno obrtništvo, a trgovinskim vezama vezan je sa gradovima Rus'a.

Godine 1335. Gomelj je ušao u sastav Velike Litavske kneževine, u sljedećim desetljećima i stoljećima grad prelazi iz ruke Litvanaca u ruke Rusa i obrnuto. Od 1565. Gomelj je bio centar Minskog vojvodstva. 1569. grad je ušao u sastav Poljsko-litavske unije, i postao mjesto sukoba između ukrajinskih kozaka, ruske vojske i poljske vojske, i u narednim desetljećima povijest grada obilježile su brojne borbe za prevlast nad gradom.

Sredinom 17. stoljeća utjecaj grada opada. Broj stanovnika je značajno smanjen, razrušen je čestim napadima a mnogi zanati su iščezli. Nametnuti su mu veliki nameti pa su stanovnici plaćali visoki godišnji danak Poljskoj sve do 1770. godine.

Godine 1772. grad je postao dio Ruskog Carstva. U vrijem građanskog rata, Gomelj je okupirala vojska Njemačkog Carstva, zatim je ukrajinska vojska pod vođstvom Simona Petljurija ušla u grad, a u siječnju 1919. Gomelj je preuzela Crvena armija.

U vrijeme Drugoga svjetskoga rata grad je početkom srpnja 1941. okupirala Njemačka vojska, 1943. godine grad je oslobođen. Černobiljska katastrofa 1986. godine pogodila je grad, radioaktivnost raznošena vjetrom došla je i do Gomelja.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Godine 2018. u gradu je živjelo 535.693 stanovnika[2]. Godine 2009. u gradu radno sposobnih stanovnika je bilo 316.555 (popis).[4] Godine 2006. zaposlenih je 191.019, od toga broja 69.441 u industriji. Po nacionalnosti gradsko stanovništvo čine Bjelorusi 76,7%, Rusi 16,9% i Ukrajinci 5,1%.[5] Od ukupnog broja stanovnika 54,6% čine žene a 45,4% muškarci (popis).[6]

Gomel je bio poznat po velikoj židovskoj zajednici, prema popisu stanovništva iz 1897. grad je imao 37.800, od toga 8.400 25% stanovništva.

Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]

Izvor[uredi | uredi kôd]

  1. The leadership of the Executive Committee (engleski). Gomel city executive committee. Pristupljeno 27. prosinca 2020.
  2. a b c Modernity (engleski). Gomel city executive committee. Pristupljeno 27. prosinca 2020.
  3. Belstat.gov.by (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 3. travnja 2014. Pristupljeno 4. travnja 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. Census 2009, str. 289.
  5. Stanovništvo Gomela prema etničkoj pripadnosti. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. lipnja 2008. Pristupljeno 12. kolovoza 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  6. Census 2009, str. 145.
  7. Twinning. Aberdeen Aberdeen stranica grada Council. Pristupljeno 2. ožujka 2008.
  8. Web stranica grada Radoma

Literatura[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti[uredi | uredi kôd]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Gomel