Gracijan Raspudić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

fra Gracijan Raspudić, Gracian Raspudić (Lipno kod Ljubuškoga, 25. veljače 1911.Chicago, 7. svibnja 1989.), jedan od poznatijih i kontroverznijih hrvatskih pisaca u egzilu. Studirao filozofiju u Beču, doktorirao teologiju u Lyonu. Radio većinom kao svećenik i pedagog, u Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i Sjedinjenim Američkim Državama.[1] Bio je i urednikom Hrvatskoga katoličkog glasnika u Chicagu. Jednim je od potpisnika Apela hrvatskih književnika i pisaca u emigraciji od 30. travnja 1967. godine. Do 1990. bio je na posebnoj potjernici saveznoga SUP-a.[2] Raspudić i fra Ljudevit Rupčić su autori prvog prijevoda Novoga zavjeta poslije rata na hrvatski jezik; prijevod je objavljen Sarajevu i Mostaru 1960., a u tisak ga je „progurao“ fra Karlo Karin.[2]

Djela[uredi VE | uredi]

  • Franjevačka Biblija (SZ Silvije Grubišić), Naša ognjišta, Tomislavgrad; Kršćanska sadašnjost, Zagreb; Hrvatsko biblijsko društvo, Zagreb, 2010., ISBN 978-953-11-0574-3
  • Braća Golemci; Za stolom od kamena; Djevojka Drina, Matica hrvatska, Čitluk, 2001., ISBN 9958-9442-0-0
  • Novi zavjet, prijevod s grčkoga izvornika s tumačem. Zagreb – Sarajevo – Mostar, 1987.
  • Braća Golemci : pripovijest iz hercegovačkog života, Duvno, 1975.
  • Za stolom od kamena, Madrid, 1964.
  • Djevojka Drina : roman, Madrid, 1951.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. matica.hr, Braća Golemci; Za stolom od kamena; Djevojka Drina, pristupljeno 26. lipnja 2011.
  2. 2,0 2,1 Zvonko Pandžić: Onkraj rasprave Srećka M. Džaje i Ivana Lovrenovića u Vijencu. Općehrvatski karakter kulture bosanskohercegovačkih Hrvata, Vijenac br. 548 - 5. ožujka 2015., Matica hrvatska

Novak.jpg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s internetskih stranica Matice hrvatske. Vidi dopusnicu Matice hrvatske za Wikipediju na hrvatskome jeziku.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]