Lipno

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Lipno
Lipno na karti BiH
Lipno
Lipno
Lipno na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Regija BiH Zapadna Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Županija Zapadnohercegovačka županija
Općina/Grad Ljubuški
Zemljopisne koordinate 43°16′N 17°34′E / 43.26°N 17.56°E / 43.26; 17.56Koordinate: 43°16′N 17°34′E / 43.26°N 17.56°E / 43.26; 17.56
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 223

Lipno je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.[1]

Zemljopisni položaj i prirodne značajke[uredi VE | uredi]

Lipno je prvi put spomenuto u turskom popisu 1468./1469. godine.

Smješteno je na gotovo samoj četveromeđi općina Ljubuški, Čitluk, Široki Brijeg i Grude, (s istoka Hamzići, sa sjevera Buhovo, s juga Radišići, sa zapada Grljevići) odnosno 15 km zapadno od Međugorja. Udaljenost od urbane sredine i nedostatak žive/tekuće vode u prošlosti su nepovoljno utjecali na opći (gospodarski, kulturni...) razvoj sela.

Lipno se nalazi na 200-300 metara nadmorske visine, na prijelazu niske Hercegovine u visoki hercegovački krš. Tipično je krško mjesto s ugodnom klimom koja omogućuje rast uglavnom mediteranskoga voća i povrća. Prostor sela Lipna dijeli se na tri pojasa. Naseljeni prostor središnji je pojas nalik isprekidanom vijencu oko malenog polja koje je odhranilo sve naraštaje Lipnjana. Iza naselja se prostire krševiti i gorski/šumski prostor (hrast, jasen, grab...) izmiješan s dračom i nižim raslinjem te pripadajućim životinjskim svijetom (zec, lisica, kuna, jarebica, divlja mačka, vuk, itd.).

Unatoč tomu što nedostatak žive vode ne čini ovaj prostor povoljnim za život, tragovi življenja na ovom prostoru potječu iz prapovijesti. Gradine i gomile oko naselja govore o tom prapovijesnom razdoblju (bar oko 2000 godina prije Krista i mlađem dobu). Bunari također govore o ilirsko/rimskom bivstvovanju na ovom prostoru. I naši praoci, Hrvati srednjega vijeka, stećcima (na više mjesta) pričaju o svome životu.

Povijest[uredi VE | uredi]

Dolaskom Turaka (15. stoljeće) Lipno će opustiti i neko razdoblje ostati nenaseljeno. Koliko je poznato, u prvoj polovici 19. stoljeća (iako se spominje i 1747. s razvijenim vinogradarstvom), počinje obnova i razvoj sela u pravomu smislu. U 20. stoljeću, posebice između dvaju svjetskih ratova i do 1970. godine selo će doživjeti svoj procvat. Tako će prema službenim, državnim popisima stanovništva selo imati: 1912. - 359; 1921. - 421; 1948. - 679; 1953. - 670; 1961. - 639; 1971. - 719; 1981. - 563; 1991. - 536 stanovnika i uglavnom oko 100 domaćinstava. Od šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća selo će, što odlaskom u inozemstvo, što zapošljavanjem u poduzećima, što odlaskom mladih u škole i na fakultete gubiti znatan broj stanovništva, i to u naponu mladosti, rađanja i stvaranja. Danas u selu živi tek oko 300 stanovnika s oko 80 obitelji, i to dosta staračkih.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popisi 1971. - 1991.[uredi VE | uredi]

Lipno
godina popisa 1991.[2] 1981. 1971.
Hrvati 532 (99,25%) 562 (99,82%) 717 (99,72%)
Muslimani 0 0 0
Srbi 0 0 0
Jugoslaveni 0 0 0
ostali i nepoznato 4 (0,74%) 1 (0,17%) 2 (0,27%)
ukupno 536 563 719

Popis 2013.[uredi VE | uredi]

Humac
godina popisa 2013.[1]
Hrvati 223 (100%)
Bošnjaci 0
Srbi 0
ostali i nepoznato 0
ukupno 223

Demografske značajke[uredi VE | uredi]

Žitelji Lipna (stopostotno hrvatsko, rimokatoličke vjere) podrijetlom su uglavnom iz Brotnja. Više rođenih Lipnjana sa svojim potomstvom živi izvan Lipna: u okolnim mjestima, Hrvatskoj, Europi, Americi i Australiji.

Stanovništvo se tradicionalno bavilo zemljoradnjom (osobito duhan) i stočarstvom (uglavnom ovčarstvo). Stočarstvo je danas gotovo zamrlo, iako ima sjajnu perspektivu. I zemlja je sve manje obrađena. Osim okućnice, danas se najviše radi na uzgoju vinove loze, i to za vlastite potrebe.

Religija[uredi VE | uredi]

U administrativo-crkvenom smislu Lipno se nalazi u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji i pripada župi Grljevići (osnovana 1919. godine) koju su do 1968. opsluživali franjevci, a otad petrovci. Zaštitnik sela je do izgradnje i blagoslova seoske, područne crkve 1972. godine bio sv. Marko (25. travnja), a otad je crkva posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije (15. kolovoza).

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 20. lipnja 2019.
  2. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.