Gradski park u Bochumu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Proljeće u parku

Gradski park ili Stadtpark Bochum u Bochumu je najstariji i najveći park u cijelom Ruhru, napravljen po uzoru na onaj u Essenu.

Povijest[uredi VE | uredi]

Gradsko vijeće je u svibnju 1869. donijelo odluku o izgradnji gradskoga parka u stilu engleskoga perivoja. Plansko uređenje i urbanistički plan izrađivali su se do 1876. zbog sastava i geološke građe tla koje je nekad bilo dno rijeke ispunjeno muljem i raznim talozima. Nakon isušivanja i uklanjanja mulja sa zemlje radovi su započeli. Nakon dvije godine kopanja, pošumljavanja i uređivanja, 1878. otvoren je gradski park. Dizajn i raspored bilja u parku napravio je lokalni vrtlar i botaničar Anton Strauss (1823.-1888.). Hermann Bluth, arhitekt, zaslužan je za izgradnju brojnih paviljona i kućica za odmor unutar samog parka. Park je bio dvaput proširivan 1889.-1894. i 1903.-1908. Posljednju fazu širenja parka vodio je Ernst Finken. On je stariji i noviji dio parka spojio u skladnu cjelinu.

Cvijeće u ljetno vrijeme

Park obiluje brojnim drvećem, grmljem, cvjetnjacima i jezerima. U parku se nalazi i fontana mlade djevojke.1887. u park je identificirano više od 700 biljnih vrsta. Park je napravljen za rekreaciju radničke klase i elegantne večernje šetnje višega sloja društva. Zimi bi dio parka postalo klizalište, a ljeti atletski stadion na otvorenom. Gradski park je sa 311.402 četvornih metara najveći gradski park u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. U novije vrijeme u parku se mogu vidjeti i egzotične vrste stabala poput eukaliptusa, palmi, pa čak i baobaba. Reljefna raznolikost terena pogodovala je sadnji drveća različitih klima, od umjereno tople do snježno-šumske. U parku se nalazi i ružičnjak, polje tulipana i dalija, te višegodišnji vrt. U parku se nalaze i dvije bare, koje su omiljena staništa patki, roda i čaplji. Osim njih u parku se mogi vidjeti i mnoge druge ptice močvarice. Zbog bogatoga biljnog svijeta i mnogobrojnih staništa u parku se može naići i na slavuja, zimovku, crvendaća, ali i na lokalne golubove i vrapce.

Spomenici i javna umjetnost[uredi VE | uredi]

Najstariji spomenik u parku je nekadašnja bista Wilhelma I., njemačkoga cara. 1879. u parku je postavljeno poprsje Friedricha Ludwiga Jahna. U parku se nalazilo još nekoliko poprsja koja su uništena tijekom ratnih razaranja.

Skulptura Giuseppea Spagnuloa


16. listopada 1910. u parku je otvoren toranj u čast Ottu von Bismarcku visok 34 metra, sa kojega se pruža pogled na cijeli park i veći dio grada. Fontana mlade djevojke u ružičnjaku poznato je djelo kipara Eugena Schmohla, koji je prošao nekoliko restauracija i popravljanja što zbog bombardiranja što zbog vandalizma. Nakon Drugog svjetskog rata u parku je otvoren Ratni memorijalni centar kao sjećanje na bombardiranja i žrtve podnesene u ratu. Osim spomenika u parku se nalaze djela , u sklopu izložbi na otvorenom, mnogih postmodernističih umjetnika. Od 2006. u parku je izložena skulptura Giuseppea Spagnuloa, a već otprije u parku se nalazi poznati spomenik žabi, stanovnici ovdašnjih bara. Kip je 1990. ukraden i nakon dugoga traganja i policijske istrage 2002. pronađen i vraćen na svoje mjesto. U parku se nalazi i igralište za mini-golf i velika šahovska ploča na otvorenom. U parku se nalazi nekoliko igrališta prepunima stabala i cvijeća. Gradski toaleti iz 1925. obnovljeni su i prepušteni na korištenje građana uz nadoplatu za održavanje.

Gastronomija[uredi VE | uredi]

U parku je 1913., prema projektu Karla Elkarta izgrađen luksuzni restoran i pučka kuhinja za nezaposlene. Izgradnja je stajala 650.000 maraka. 4. studenog 1944. Schauspielhaus Bochum je uništen u bombardiranju. 1952. počela je obnova nekadašnjega restorana koji je pretvoren u kazalište. Ulaz pred zgradu je dodatno proširen, a i napravljena je šetnica do kazališta. Ispred kazališta je posađeno cvijeće i stabla (ariš, breza, hrast) i uređen mali vrtni paviljon. 2007. u gradu se otvorio restoran Orangeria, a u samom parku nalazi se više sladoledarskih štandova i štandova s brzom hranom. Osim gradske kavane park obiluje noćnim klubovima i malim kavanama. Najveći i najposjećeniji noćni klub La Escalera otvoren je 2007.

Zoološki vrt[uredi VE | uredi]

Na inicijativu Bochumske udruge Prijatelji životinja u parku je svečano otvoren zoološki vrt 3. ožujka 1933. u nazočnosti tadašnjega gradonačelnika i predsjednika Sjeverne Rajne-Vestfalije.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Friedrich Humpert: Die Flora Bochums. Städtisches Gymnasium Bochum. – Beilage zum Jahresbericht Schuljahr 1886/87. Bochum, 57 stranica, 1887. Ovo djelo smatra se prvim djelom u kojem su popisane i biljne i životinjske vrste u parku.
  • Erika Schmidt: „Zierde, Vergnügen, gesunde Luft und gute Lehren …“ – Zur Geschichte des Stadtparks in Bochum und anderswo, in: Das Gartenamt, Zeitschrift für Umweltgestaltung, Freiplanung, Grünflächen- und Sportstättenbau, Platzer Verlag Hannover und Berlin, Heft 6, lipanj 1982., str. 343–357.
  • Erika Schmidt: Der Bochumer Stadtpark und sein städtebauliches Umfeld im 19. Jahrhundert – Ein Beitrag zur Revisionvon Werturteilen über den typischen deutschen Stadtpark des 19. Jahrhunderts, 2 sveska, 622 stranice, Dissertation, Hannover 1988.
  • Stadt Bochum, Planungsamt/Untere Denkmalbehörde: Denkmalbereichsplanung für das Stadtparkviertel Bochum, Band I und II, ausgeführt durch Planungsbüro Prof. Krause und Partner, 180 stranica, Dortmund, kolovoz 1990.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]