Grobnik

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Grobnik. Za druga značenja, pogledajte Grobnik (razdvojba).
Grobnik
Grobnik na karti Hrvatska
Grobnik
Grobnik
Grobnik na zemljovidu Hrvatske
Županija Primorsko-goranska županija
Općina/Grad Čavle Jelenje
Najbliži (veći) grad Rijeka
Površina 3,658 km²
Nadmorska visina 436 m
Zemljopisne koordinate 45°22′13″N 14°27′36″E / 45.37029489°N 14.46005446°E / 45.37029489; 14.46005446Koordinate: 45°22′13″N 14°27′36″E / 45.37029489°N 14.46005446°E / 45.37029489; 14.46005446
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 382
 - Gustoća 104,42 st./km²
Pošta 51219 Čavle i 51218 Dražice
Pozivni broj +385 (0)51
Autooznaka RI
Grobnik na karti Primorsko-goranska županija
Grobnik
Grobnik
Grobnik na zemljovidu Primorsko-goranske županije
Grad Grobnik1.JPG

Ovo se malo primorsko mjesto smjestilo na brežuljku gdje tisuću godina stare zidine s jedne strane miluje mediteranska klima i blagonakloni mu Kvarner, iznad kojega se isprepliću bajkovita brdašca s obiljem ljekovitoga bilja karakterističnih mirisa mediteranskoga podneblja, a s druge mu strane grobničke alpe, kao predvorje Gorskoga kotara daruju svjež kontinentalne klime. Tu se nebu propinje najzapadniji frankopanski kaštel nekadašnje Vinodolske knežije Grobnik.

Grad Grobnik je stara gradska jezgra današnje Općine Čavle.

Zemljopisni položaj i stanovništvo[uredi VE | uredi]

Opisujući zemljopisni položaj Grada Grobnika, u starim zapisima čitamo: Grobnik se nalazi na vojno, gospodarski i prometno najpovoljnijoj točki Vinodola, a najviša je naseljena točka područja koje se zove Grobnišćina. Grobnišćina se nalazi u Primorsko-goranskoj županiji, a sa sjevero-zapada, sjevera i istoka okružuje grad Rijeku. Površina Grobnišćine je oko 240 km2. Čine ju dvije općine - Čavle i Jelenje, a jedan dio Grobnišćine pripada i današnjem Gradu Rijeka. To su naselja: Svilno, Pašac i Orehovica. Općina Čavle zauzima oko 85 četvornih km. Od oko 16.000 stanovnika Grobnišćine, u Općini Čavle živi oko 7.600. Naselja u Općini Jelenje su: Jelenje, Dražice, Podhum, Podkilavac, Lukeži, Martinovo Selo, Kukuljani i još neka manja sela.

Šport[uredi VE | uredi]

Na Grobnišćini postoje mnogi sportski klubovi.

U neposrednoj blizini Grada Grobnika je poznata trkačka staza "Grobnik" - za automobilske i motociklističke utrke.

Od nogometnih klubova, tu su NK Grobničan i NK Rječina. NK "Grobničan" se natječe u 3. HNL- zapad, a NK Rječina u 1. županijskoj ligi.

Tu su i kuglački klubovi KK Rječina i KK Grobničan.

Povijest[uredi VE | uredi]

Grad Grobnik je najzapadniji frankopanski kaštel nekadašnje Vinodolske knežije Grobnik, koji je oko tisućite godine izgrađen na rimskim temeljima. Na sjeverozapadu pogled s grobničkoga Kaštela puca na jedan krak limesa. Grad Grobnik je stara gradska jezgra današnje Općine Čavle. Naseljen je još u pretpovijesti, potom su ovdje Iliri. Rimljani ga osvajaju i podižu čvršću utvrdu radi obrane od barbara za vrijeme seobe naroda. Potom je u rukama Gota i Franaka. Od 10. stoljeća pripada hrvatskoj državi, a od 1225. godine je u vlasništvu knezova Krčkih. Ime Grobnik i njegovi predstavnici se spominju 1288. godine u jednom od najznačajnijih pravnih dokumenata feudalne Evrope, Vinodolskom zakonu, pisanom glagoljicom na hrvatskom jeziku jer su bili sudionicima njegova stvaranja. Stoga je Vinodolski zakon napisan u 9 primjeraka - po jedan za svaki grad koji je sudjelovao u njegovu stvaranju. U 15. i 16. stoljeću život u Gradu Grobniku karakteriziraju silovite provale Osmanlija. Grobnik od Frankopana prelazi u ruke njihovih rođaka Zrinskih. Godine 1671. je vrlo bogati Grobnik opljačkan i predan austro-ugarskoj komori. Kaštel Grobnik sazidan je u obliku trokuta, opasan zidom, učvršćen kulama i polukulama te dodatno zaštićen još jednim pojasom bedema. Fortifikacije su uglavnom građene od 15. do 17. stoljeća. U prizemlju juguzapadne kule nalazi se kapela sv. Jelene sa sačuvanim renesansnim portalom. U dvorištu Kaštela je gotički bunar s uklesanim grbovima Frankopana i knezova Krbavskih iz 15. stoljeća. U neposrednoj blizini Kaštela je župna crkva svetih Filipa i Jakova, o kojoj su prvi zapisi iz 1105. godine. Ispod Kaštela se pak proteže Grobničko polje, na kojemu su 1241. godine Hrvati pobijedili Tatare, kojih se prodori dalje od Grobničkoga polja nigdje u povijesti ne spominju. Na Grobničkome polju je od 1932. godine sportska zračna luka, a od sedamdesetih godina 20. stoljeća i Automotodrom Grobnik.

Znanost i kultura[uredi VE | uredi]

Krovna ogranizacija za znanost i kulturu na Grobnišćini je Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, sa sjedištem u grobničkome Kaštelu. Od 1992. godine se u organizaciji grobničke Čakavske katedre tijekom cijele godine odvijaju znanstveno-stručna istraživanja i znanstveni skupovi te razne kulturno-zabavne manifestacije, kako u zemlji tako i u inozemstvu. U grobničkome je Kaštelu i Zavičajni muzej s etnološkom zbirkom te jedna od najljepših galerija u Primorsko-goranskoj županiji, Galerija suvremene umjetnosti Grobnik. Grobnička Čakavska katedra je utemeljna 1992. godine, a djeluje u više segmenata, između ostalog organozatorom je svakogodišnjih znanstveno-stručnih skupova "Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi" i nakladnikom je knjiga "Grobnički zbornik" (redovna i posebna izdanja).

Od 1993. godine Katedra ČSG redovito provodi tromjesečnu znanstveno-stručnu i kulturno-zabavnu manifestaciju pod nazivom "Grobnička jesen", koja traje od rujna do prosinca. Posebice su značajni programi koje Katedra ČSG provodi u suradnji s osnovnim školama na području Primorsko-goranske županije; svakogodišnji Kviz znanja "Gdje sam - tko sam".[1], terenske nastave u grobničkom Kaštelu, tradicionalni svakogodišnji natječaji za učeničke literarne radove na čakavskim govorima i likovne radove pod nazivom "Darovani".

Od 1994. godine je Katedra upraviteljem Kaštela Grobnik te vodi brigu o Zavičajnom muzeju Grobnišćine (Etnografska zbirka). Dopredsjednica grobničke Katedre je Vlasta Juretić.[1]

Katedra je osnivačem prve umjetničke kolonije u samostalnoj Hrvatskoj - Međunarodne likovne kolonije Grobnik te organizira rad pojedinih saziva umjetnika iz Hrvatske i mnogih drugih zemalja: Italije, Slovenije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Austrije, Njemačke, Francuske, Nizozemske, Španjolske, Poljske, Švicarske, Kine, Brazila, Meksika, Japana... Nakon dugogodišnjeg uspješnog rada ove jedinstvene umjetničke kolonije te potreba drugih programa, sjeverno krilo Kaštela Grobnik je 1999. godine preuređeno u Galeriju suvremene umjetnosti Grobnik. Radom MLK Grobnik je stvoren fundus umjetničkih djela te je 2002. godine utvrđen novi hrvatski muzej suvremene likovne umjetnosti - MSU Grobnik. U grobničkom Kaštelu je i sjedište jedinog u Hrvatskoj isključivo čakavskog festivala - Festival Grobnička skala, kojim u mjesecu darivanja - prosincu poznati hrvatski skladatelji i tekstopisci u suradnji s medijima omogućavaju mladim talentima besplatni prelazak prve stepenice u pjevačkoj karijeri, darujući im svoje kvalitetne skladbe. Festivalska večer se svakoga prosinca održava u Domu kulture Čavle. Od 2002. do kraja 2014. festival Grobnička skala iznjedrila je 240 novih pjesama i preko tisuću sudionika festivalske pozornice, među njima mnoge uspješne mlade pjevače koji su potekli s nje, poput Katje Budimčić, Dina Antonića, Diane Burul, Helene Brajković, Ane Horvat, Davora Grgurića, Andree Paškvan i Andrine Frlete.[1]

Grobnički Kaštel je danas svojevrsnim kulturnim centrom Primorsko-goranske županije. U njemu se održavaju značajne manifestacije, s brojnim programima i sudionicima iz Hrvatske ali i mnogih drugih zemalja, posebice u ljetnim i jesenskim mjesecima. U ljetnim mjesecima danas već tradicionalna manifestacija pod nazivom "Leto va Kaštelu", u okviru koje i Festival pučkoga teatra te svakogodišnja Smotra klapa u organizaciji domaćina - Klape Grobnik

Grobnički dondolaši na riječkom karnevalu.

Od 1993. godine, sa svakim rujnom kreće i tromjesečna "Grobnička jesen", manifestacija u okviru koje se u grobničkome se kaštelu održava niz priredbi, izložbi, glazbeno-književnih večeri i drugih programa; glazbene večeri petkom "Večeri svilom tkane", program "Darovani" - likovna i literarna natjecanja učenika osnovnih škola s područja Grobnišćine, i dr.

IZLOŽBA "PRIZIV NA DEVET"

U okviru obilježavanja međunarodnog Dana muzeja 2014., pod nazivom "Muzejske zbirke povezuju", izložbom "Priziv na devet" je Katedra ČS za Grobnišćinu javnosti ponudila NOVI KONCEP IZLOŽABA - U JEDNOJ IZLOŽBI ČETIRI SKUPNE I DEVET SAMOSTALNIH.

Dondolaši[uredi VE | uredi]

Dondolaši su grobnički "dondulaši" - zvončari. Tradicionalno svake godine na početku maškaranog ludila obilaze sva mjesta Grobnišćine, ali i mnogo šire. U "mesopusno" vrijeme svake se subote u Domu Čavle održavaju 'maškarani tanci'.

Galerija[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg

Nedovršeni članak Grobnik koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

  1. 1,0 1,1 1,2 Novi list Sanja Gašpert: Grobnik pjevao Skalu. Održana prva Grobničko-jesenska večer uspješnih, 15. prosinca 2014. (pristupljeno 23. svibnja 2016.)