Guido Reni
 |
Potrebno je provjeriti točnost podataka u ovom članku. (Rasprava) |
| Guido Reni | |
| Barok | |
|---|---|
 Autoportret iz 1603. godine | |
| Rođenje | 4. studenog 1575. Bologna, Italija |
| Smrt | 8. kolovoza 1642. Bologna |
| Vrsta umjetnosti | slikarstvo - crtež |
| Praksa | Annibale Carracci |
| Utjecao | Nicolas Poussin, Jacques Louis David, itd. |
| Utjecali | Caravaggio, Manirizam |
| Poznata djela | Raspeće sv. Petra David s Golijatovom glavom Aurora Otmica Dejanire Atalanta i Hipomen |
| Portal o životopisima | |
Guido Reni (Bologna, 4. studenog 1575. – Bologna, 8. kolovoza 1642.) bio je bolonjski slikar i glavni predstavnik ranobaroknog slikarstva čija je umjetnost nastala pod utjecajem manirizma i braće Carracci; smatran je najvećim majstorom svog vremena, ali i umjetnikom čija je vještina nadmašivala Rafaela.
Životopis i djela[uredi | uredi kôd]
Guido Reni je bio učenik Carraccija, ali je u Rimu na njega uvelike utjecao i rad Caravaggia. Kao misaoni slikar koji je kadar uravnotežiti i veoma različite utjecaje, na Raspeću sv. Petra (1604. – 1605.) stvorio je vlastitu klasicističku verziju Caravaggiovog stila. Nemir koji se krije u njegovim prikazima Magdalene zamjećuje se i u majstorskoj, bravuroznoj predodžbi Davida s Golijatovom glavom (1604. – 1605.) gdje se u pristupu temi osjeća sablasan Caravaggiov odjek.
Svijetlim bojama u tehnikama uljenog slikarstva i freske slikao je dramatične kompozicije s biblijskom i mitološkom tematikom. Vrhunac njegovih ekstenzivnih rimskih fresaka predstavlja Aurora (1613.), načinjena za palaču Rospigliosi (Casino Rospigliosi), a njegova reinterpretacija renesanse najvišu točku doseže s Pokoljem nevine dječice (1611. – 1612.), Atalantom i Hipomenom, te Herkulovim poslovima naslikanim za Gonzage. Atalanta i Hipomen su naslikani na temelju dijagonala koje se međusobno presijecaju, prekidu i ponovnom podešavanju ritma, a manirističke elemente ublažava Renijeva ljupka klasičnost.
