Gupčeva lipa

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Pogled na Gupčevu lipu u jesen.

Gupčeva lipa nalazi se neposredno do mjesne crkve Sv. Jurja u Gornjoj Stubici i jedini je živi svjedok seljačke bune iz 1573. godine[1].

Ispod njezinih grana je prema narodnoj predaji seljački vođa Ambroz (Matija) Gubec okupljao svoje istomišljenike i ustanike.[1]

  • Danas (2008.), Gupčeva lipa ima visinu od 9 m, opseg njezina debla iznosi 4,70 m, a prsni promjer 1,57 m. Starošću i dimenzijama, karakterističnim izgledom, impozantnim granama i izbojcima, lipa predstavlja prirodnu rijetkost.
  • Lipa je značajna i kao povijesni spomenik, tako je 1957. godine proglašena spomenikom prirode,[2] i stavljena pod zaštitu države te je zaštićeni spomenik kulture[3].

Zanimljivosti[uredi | uredi kôd]

  • Godine 2007. s ciljem osnivanja genofonda Gupčeve lipe sa stabla je odrezano pedesetak grančica za daljnje razmnožavanje i osiguranje potomstva[1] a 2011. godine zasađeno je 57 sadnica Gupčeve lipe i zasnovan prvi Živi arhiv te vrste u Hrvatskoj[4].

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 1,2 S. Susović, Gornja Stubica: Gupčeva lipa dobiva nasljednika, Jutarnji list, 20. veljače 2007., preuzeto 19. srpnja 2012.
  2. Gupčeva lipa, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije, preuzeto 19. srpnja 2012.
  3. Hrvatske šume, broj 186., Godina XV., Zagreb, lipanj 2012., str. 20., preuzeto 19. srpnja 2012.
  4. Živi arhiv Gupčeve lipe u Hižakovcu, Gupčev kraj. TZ područja Donja Stubica i Gornja Stubica, preuzeto 19. srpnja 2012.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

  • Gupčeva lipa, Gupčev kraj. TZ područja Donja Stubica i Gornja Stubica