Matija Gubec

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kip Matije Gupca u Gornjoj Stubici, rad Antuna Augustinčića (dio spomenika seljačkoj buni 1573.)

Ambroz Matija Gubec (mađarski: Gubecz Máté), (Hižakovec u Hrvatskom zagorju oko 1548. - Zagreb, 15. veljače 1573.?)[1] bio je hrvatski seljak i vođa seljačke bune u Hrvatskoj i Sloveniji.

Gubec, Matija Ambroz, vođa hrv.-slov. Seljačke bune 1573. (Hižakovec, Hrv. zagorje, o. 1548 – Zagreb, 15. III. ? 1573). Spominje se kao kmet (Ambroz Gubec) u selu Hižakovcu na stubičkom vlastelinstvu u popisima crkv. desetine iz 1556. i 1560. te u stubičkom urbaru iz 1567. Vodio pripreme ustanka i predvodio dio seljačke vojske u Hrv. zagorju, gdje je vjerojatno proglašen seljačkim kraljem. Nakon gušenja bune zarobljen i odveden u Zagreb, gdje je (prema ug. povjesničaru M. Istvánffyju) mučen užarenim kliještima, okrunjen užarenom željeznom krunom i raščetvoren. Obrađen u mnogim djelima hrv. umjetnika (roman Seljačka buna A. Šenoe, drama Matija Gubec M. Bogovića, opera Matija Gubec I. Lhotke Kalinskog, slike O. Ivekovića i F. Quiqereza, spomenik u Gornjoj Stubici A. Augustinčića, film Seljačka buna 1573. V. Mimice i dr.).[2]

Životopis[uredi VE | uredi]

Prije bune Matija Gubec bio je kmet na stubičkome vlastelinstvu Franje Tahija u Hrvatskome zagorju. Prema urbaru iz 1567. godine Gubec se spominje kao inkvilin s imenom Ambroz.[1] U historiografiji se od 1622. godine spominje pod imenom Matija, a u hrvatsku historiografiju to ime uvodi povjesničar Vjekoslav Klaić. Prema mađarskom povjesničaru Istvánffyju, koji je prvi spomenuo ime Matija, sastavljeni su svi kasniji opisi seljačke bune 1573. uglavnom do građe koju je prikupio Franjo Rački. Nju je obogatilo tek sustavno istraživanje u arhivima Budimpešte, Graza, Beča i Venecije u desetljeću, koje je prethodilo proslavi 400. obljetnice seljačke bune.[1]

Seljačka buna[uredi VE | uredi]

U historiografiji nije u potpunosti razriješeno pitanje glavnog obilježja seljačke bune 1573. Kad je izbila buna, seljaci su izabrali Gupca za vođu jer su "smatrali da se, među ostalim, odlikuje pameću i hrabrošću" (Istvánffy).[1] U kratkome vrjemenu bune Gubec se pokazao kao sposoban organizator i nadahnjujući vođa, pa je odmah nakon smrti ušao u legendu.

Ishodište bune bilo je stubičko vlastelinstvo koje je više godina prije njezina izbijanja bilo predmetom spora između nekoliko vlasnika koji su u borbu sa suparnicima uvlačili i različite kategorije podložnika. Kada je potkraj siječnja 1573. izbila buna, G. je s dijelom buntovnika, kojemu su glavninu činili podložnici (kmetovi) s »vlastelinstava Susjedgrada, Stubice i Cesargrada« (J. Adamček), između 29. I. i 2. II. 1573. iz Donje Stubice krenuo prema Zaboku i uspio osvojiti utvrđenu kuriju Šimuna Keglevića Šabac kraj Krapine. Istodobno istočno od Zaboka pobuni su se pridružili podložnici M. Konjskog na nagovor Gupca i I. Pasanca. Pobunjenici pod zapovjedništvom Gupca zaustavljeni su pod Krapinom. Nakon početnih uspjeha u širenju pobune već za desetak dana pobunjenici doživljavaju nekoliko poraza, među ostalim u Krškom i kraj Kerestinca te se vraćaju u kraj oko Donje Stubice odakle su i krenuli. U odlučnoj bitki koja se vodila između pobunjenika pod Gupčevim zapovjedništvom – prema Adamčeku oko 6000 ljudi – i vojske koju je vodio podban G. Alapić kraj Stubičkih Toplica 9. II. 1573. Gubec i pobunjenici su poraženi.[1]
Oton Iveković:Smaknuće Matije Gubca na trgu ispred crkve sv. Marka u Zagrebu

U presudnoj bitci protiv plemića koji su bili pod vodstvom podbana Gašpara Alapića, kod Stubičkih Toplica 9. veljače 1573. godine, Gubec je vodio seljačku vojsku od oko 6.000 ljudi (prema Josipu Adamčeku).[1] Prije početka bitke Gubec seljacima je govorio neka budu svjesni kako trebaju pobijediti ili očekivati "jao pobijeđenima" (Istvanffy).[3] Nakon što su seljaci poraženi, Gubec je uhvaćen i odveden u Zagreb. Smaknut je 15. veljače 1573. godine, a prema legendi javno je mučen na Trgu svetoga Marka tako što je bio prisiljen nositi krunu od usijanoga željeza (kao "seljački kralj"), a zatim je raščetvoren. 1

U historiografiji je osim dvojbe da li je riječ o križarskoj vojni (N. Klaić) ili početcima razredne borbe (R. Bićanić, Adamček), također upitno da li je Gubec za kaznu proglašen »kraljem«, okrunjen užarenom željeznom krunom i, kao što se općenito drži, smaknut uz mučenje 15. veljače u Zagrebu ili nije. Činjenica je da se u popisu podložnika obitelji Hennyngh 1574. u selu Hižakovec spominje inkvilin, Jambrek Gwbez.

Baština[uredi VE | uredi]

Bista na uglu Markova trga i Ćirilometodske ulice u Zagrebu

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

  • Lipa u Gornjoj Stubici dobila je naziv Gupčeva lipa, a pod njom je, prema narodnoj predaji, Matija Gubec okupljao svoje istomišljenike[18]. Višestoljetna Gupčeva lipa zaštićeni je spomenik kulture.[19]

Vidi još[uredi VE | uredi]

Bilješka[uredi VE | uredi]

1 

"U historiografiji je osim dvojbe je li riječ o križarskoj vojni (N. Klaić) ili početcima razredne borbe (R. Bićanić, J. Adamček) također upitno je li Gubec za kaznu proglašen »kraljem«, okrunjen užarenom željeznom krunom i, kao što se općenito drži, smaknut uz mučenje 15. II. u Zagrebu ili nije. Činjenica je da se u popisu podložnika obitelji Hennyngh 1574. u selu Hižakovec spominje inkvilin, Jambrek Gwbez."[1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Hrvatski biografski leksikon: GUBEC, Ambroz, preuzeto 1. lipnja 2012.
  2. Opća i nacionalna enciklopedija - Matija Gubec, pristupljeno 2. rujna 2013.
  3. HRT: Na današnji dan: Seljačka buna Matije Gupca, preuzeto 1. lipnja 2012.
  4. KUD "Matija Gubec", Slavonski Kobaš: Povijest društva, preuzeto 1. lipnja 2012.
  5. Gornja Stubica: KUD, preuzeto 1. lipnja 2012.
  6. Kulturno umijetnička društva - Donji Miholjac, preuzeto 1. lipnja 2012.
  7. HKPD Matija Gubec Tavankut: O Društvu, preuzeto 1. lipnja 2012.
  8. Croatia.org: Dr. Slaven Letica: If Streets Could Talk. Kad bi ulice imale dar govora., preuzeto 1. lipnja 2012.
  9. (srp.) Glas javnosti: "Bulevar Zorana Đinđića", Skupština općine Niš promijenila nazive ulice, preuzeto 1. lipnja 2012.
  10. (srp.) Ponovo srušena bista Matije Gupca, preuzeto 11. lipnja 2012.
  11. 11,0 11,1 11,2 Proleksis enciklopedija: Gubec, Matija Ambroz, preuzeto 1. lipnja 2012.
  12. Proleksis enciklopedija: Quiquerez (Kikerec), Ferdo, preuzeto 1. lipnja 2012.
  13. Zagrebački info: Matija Gubec, preuzeto 3. lipnja 2012.
  14. (engl.) IMDB: Seljacka buna 1573 (1975), preuzeto 1. lipnja 2012.
  15. Filmski programi: Baza HR kinematografije - igrani film: Seljačka buna 1573., preuzeto 1. lipnja 2012.
  16. Zadarsk filatelist. Glasilo Hrvatskog filatelističkog društva Zadar, str. 14.-15., preuzeto 1. lipnja 2012.
  17. Večernji list: Matija Gubec - Kralj seljaka postao je i ilustrirani junak, preuzeto 2. ožujka 2013.
  18. Jutarnji list: Gornja Stubica: Gupčeva lipa dobiva nasljednika, preuzeto 1. lipnja 2012.
  19. Hrvatske šume, broj 186., Godina XV., Zagreb, lipanj 2012., str. 20., preuzeto 1. lipnja 2012.