Prijeđi na sadržaj

HAŠK

Izvor: Wikipedija
»HAŠK« preusmjerava ovamo. Za ostala značenja, pogledajte HAŠK (razdvojba).
HAŠK
Puno ime Hrvatski akademski športski klub
Osnovan 1903.
Ugašen 1945.
Igralište Tuškanac (1903. – 1912.)
Elipsa (1905. – 1912.)
Sokolski stadion (1912. – 1945.)
Popis igrača Popis nogometaša HAŠK-a

Hrvatski akademski športski klub, skraćeno HAŠK, bio je hrvatski sportski klub iz Zagreba.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Skupina mladića, budućih članova HAŠK-a, predvođena Ivom Lipovšćakom na donjem maksimirskom jezeru

Osnovan je 6. studenoga 1903. u Zagrebu pod nazivom Akademički šport klub (skraćeno AŠK). Iduće godine na prvoj klupskoj skupštini promijenjeno je ime u HAŠK.[1]

Klupska pravila odobrena 13. travnja 1904. nazivaju ga Akademički sport club, a 30. rujna Hrvatski akademski šport klub.[2]

Klupski utemeljitelji bili su sljedeći studenti Sveučilišta u Zagrebu: August Adam, Dragutin Albrecht, Petar Čerlek, Vjekoslav Jurković, Marko Kostrenčić, Krešimir Miskić, Oskar Mohr, Lav Wodwarka i Hinko Würth. Potonji je bio prvi klupski predsjednik.[1]

Bio je jedan od izdavača Hrvatskog športskog lista.

HAŠK je na Elipsi 16. i 17. travnja 1911. izgubio 0:8 i 1:7 od Češke. Reprezentacija Češke je tako postala prva nogometna reprezentacija koja je gostovala u Hrvatskoj.[3][4]

Protiv HAŠK-a je u Zagrebu 11. i 12. lipnja 1911. svoje prve dvije utakmice odigrala srpska reprezentacija, sastavljena od igrača koji su donedavno igrali za Srpski mač. HAŠK je pobijedio 8:0 i 6:0. Srpski igrači osnovali su 6. srpnja BSK.[5][6]

Tijekom Prvog svjetskoga rata došlo je do smanjenja klupske aktivnosti. Ona je pojačana nakon završetka Prvog svjetskog rata kada dolazi do osnutka novih sportskih sekcija.[1] Klupska pravila iz 1919. navode ga pod imenom Hrvatski akademski športski klub.[7]

HAŠK je tijekom međuraća bio jedan od glavnih jugoslavenskih sportskih klubova. Imao je sekcije za atletiku, biciklizam, boks, gimnastiku, hazenu, hokej na ledu, hokej na travi, klizanje, kuglanje, lov, mačevanje, motociklizam, nogomet, plivanje, sanjkanje, skijanje, stolni tenis i tenis. Imao je muške i ženske sportske sekcije.[1]

Hazenaška sekcija je 1924. izgubila 10:4 od beogradskog BSK-a u finalu prvog izdanja prvenstva Kraljevine SHS/Jugoslavije, dok je 1938. pobijedila beogradsku Jugoslaviju 5:3 u finalu posljednjeg izdanja državnog prvenstva.[8]

Velik broj članova hazenaške i lakoatletske sekcije napustilo je HAŠK 1924.[9] Oni su 1925. osnovali ASK.[10][11][12] ASK je ugašen 1929. te je njegovo članstvo prešlo u HAŠK i Concordiju.[12][13]

Od HAŠK-ovih sekcija prvenstva Jugoslavije osvojili su: atletičari i atletičarke (1932., u krosu 1922.), hazenašice (1938.), nogometaši (1937./38., tenisači u ekipnoj konkurenciji (1929./30., 1933., 1935.) i tenisačice (1929./30.).[1]

Godine 1938. ugašena je hokejska sekcija sisačke Slavije. HAŠK je tada htio obnoviti svoju hokejsku sekciju te je postignut dogovor o prelasku hokejaša Slavije u HAŠK pod uvjetom da HAŠK plaća sve troškove osnivanja i održavanja hokejske sekcije te da hokejaši treniraju u Sisku, a igraju u Zagrebu.[14][15] Hokejska sekcija HAŠK-a zadnji put je igrala tijekom zime 1942.[16]

Klub je djelovao do 1945. godine kada je ukinut dekretom komunističkih vlasti.[17] Nasljednik klupskih igrališta i prostorija bilo je novoosnovano Studentsko fiskulturno društvo Akademičar.[1] Akademičar se iduće godine spaja s Omladinskim fiskulturnim društvom Mladost,[1] osnovanim 12. lipnja 1945.[17] To novo društvo danas se zove Hrvatsko akademsko športsko društvo Mladost.

Nogometna sekcija Mladosti djelovala je do siječnja 1955.[18] Djeluje kao samostalni klub od siječnja 1955. do srpnja 1956. kada se spaja s Vrapčem.[18]

Danas postoji nogometni klub NK HAŠK 1903 Zagreb, osnovan 1953., koji nema nikakvu poveznicu s HAŠK-om.[19]

Nogometna sekcija

[uredi | uredi kôd]

Igrači HAŠK-a su 1903. i 1904. trenirali na tadašnjem sajmištu koje se nalazilo istočno od Draškovićeve ulice. Godine 1904. dobiva zemljište u Zapadnom perivoju (današnji Marulićev trg). Ondje je 1906. održana prva javna međuklupska nogometna utakmica u Hrvatskoj. Igrači HAŠK-a od 1905. treniraju na Elipsi. HAŠK je na Maksimiru 1912. izgradio vlastito igralište, atletsku stazu i teniske terene (na prostoru današnjega nogometnog stadiona).[1]

Klupska adresa 1925. bila je Kavana Zagreb,[20] a 1932. Dolac 8.[21] Klupske boje 1932. bile su crvena, bijela i zlatna.[21] Krajem 1937. osnovana je ženska nogometna sekcija, jedna od prvih u Kraljevini Jugoslaviji.[22]

Bio je prvak Kraljevine Jugoslavije u sezoni 1937./38.[1]

Poznati igrači

[uredi | uredi kôd]

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 HAŠK, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 31. ožujka 2025.
  2. ↑ Živko Radan, Zbirka pravila gimnastičkih i sportskih organizacija od 1861. do 1914. u Arhivu Hrvatske, Povijest sporta, prosinac 1973., br. 16., str. 1478.
  3. ↑ Hrvoje Macanović, Nogometna reprezentacija Hrvatske u Pragu 1907. godine, Povijest sporta, srpanj 1970., br. 2., str. 146.
  4. ↑ Franjo Frntić, Susreti nogometnih reprezentacija Češke i Kraljevine Srbije u Zagrebu s hrvatskim nogometašima 1911. godine, Povijest sporta, prosinac 1980., br. 45., str. 311–312.
  5. ↑ Davor Kovačić, Nogomet kao sredstvo nacionalne identifikacije Hrvata u Kraljevini SHS-u/Jugoslaviji i socijalističkoj Jugoslaviji, Diacovensia : teološki prilozi, Vol. 28 No. 4, 2020., str. 551.
  6. ↑ Franjo Frntić, Susreti nogometnih reprezentacija Češke i Kraljevine Srbije u Zagrebu s hrvatskim nogometašima 1911. godine, Povijest sporta, prosinac 1980., br. 45., str. 312.
  7. ↑ Pravila hrvatskih društava 1845. – 1945., FFZG, pristupljeno 28. prosinca 2025.
  8. ↑ Bogdan Cuvaj, Prvenstvo u igranju hazene od 1921. do 1938. godine, Povijest sporta, god. 3., br. 11., rujan 1972., str. 1021–1027.
  9. ↑ Bogdan Cuvaj, Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) Zagreb (3), Povijest sporta, ožujak 1983., br. 54., str. 29.
  10. ↑ Bogdan Cuvaj, Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) Zagreb (3), Povijest sporta, ožujak 1983., br. 54., str. 30.
  11. ↑ Pravila hrvatskih društava 1845. – 1945. Pravila hrvatskih društava 1845. - 1945., FFZG, pristupljeno 11. prosinca 2025.
  12. 1 2 Damir Škarpa, Razvoj “češkoga rukometa”, Olimp, ožujak 2015., br. 54., str. 8–9.
  13. ↑ Bogdan Cuvaj, Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) Zagreb (3), Povijest sporta, ožujak 1983., br. 54., str. 32.
  14. ↑ Miroslav Matovina, Pola stoljeća hokeja na ledu u Sisku, Povijest sporta, travanj – lipanj 1981., br. 47., str. 141.
  15. ↑ Hrvoje Klasić, Društveni život u Sisku u vrijeme Drugog svjetskog rata, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 32 No. 3, 2000., str. 540.
  16. ↑ Povijest kluba. KHL Sisak. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. lipnja 2024. Pristupljeno 15. lipnja 2024.
  17. 1 2 HAŠK (Hrvatski akademski športski klub), Nogometni leksikon, pristupljeno 31. ožujka 2025.
  18. 1 2 Mladost, NK Maksimir Zagreb, pristupljeno 31. ožujka 2025.
  19. ↑ HAŠK 1903., Nogometni leksikon, pristupljeno 31. ožujka 2025.
  20. ↑ Album nogometnih klubova Jugoslavije, 1925., str. 16.
  21. 1 2 Izveštaj o radu Jugoslovenskog nogometnog saveza u 1932 godini za XV redovnu godišnju skupštinu od 18-XII-1932 god., Beograd : Jugoslovenski nogometni savez, 1932., str. IX.
  22. ↑ Stipica Grgić, Kratka povijest ženskoga nogometa u Hrvatskoj/Jugoslaviji u međuratnom razdoblju, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 50 No. 3, 2018., str. 568.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HAŠK&oldid=7479755"