Ivo Lipovšćak

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ivo Lipovšćak
Osobni podatci
Puno ime dr. Ivo Lipovšćak
Rođen 30. studenoga 1889.
Umro 1978.
Pozicija Središnji branič
Igračka karijera*
Godina Klub Nast. (gol.)

1905. - 1914.

HAŠK (Zagreb)

Reprezentativna karijera

1907.

Flag of Croatia-Slavonia with CoA.svg Hrvatska

2 (0) (neslužbene)[1]

Trenerska karijera

1925.1926.

Flag of Yugoslavia (1918–1941).svg Jugoslavija

Bilješke

* Nastupi i (golovi) u profesionalnim klubovima
broje se samo za ligu iz koje je klub.

Portal o životopisima
Portal o športu


Ivo Lipovšćak (Karlovac, 30. studenoga 1889. - Zagreb, 1978.), svestrani športaš, hrvatski nogometaš, športski djelatnik i dužnosnik. U Karlovcu je završio osnovnu školu i tri razreda gimnazije. Nakon preseljenja u Zagreb maturirao je na Donjogradskoj klasičnoj gimnaziji 1909. godine. Diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1913. godine, doktor prava je od 1919. godine. U državnu službu stupio je 1915. kao upravni činovnik Zagrebačke kotarske oblasti. Od studenoga 1915. do veljače 1916. boravio je u austrougarskoj vojsci u Visokim Tatrama, gdje je bio učitelj skijanja. Zatim odlazi na rusko ratište, gdje je zarobljen u lipnju 1916. godine. Iste je godine u Odesi pristupio srpskoj vojsci. U razdoblju od 1920. do 1947. radio kao pravnik u raznim hrvatskim mjestima.

Nogometaš i nogometni djelatnik[uredi VE | uredi]

Članom juniora HAŠK-a postaje 1905. godine. Igrao je na poziciji središnjeg braniča. Bio je sudionikom prve javne nogometne utakmice u Zagrebu, te odigrao prve dvije neslužbene utakmice za Hrvatsku nogometnu reprezentaciju 1907. godine. Od 1909. do 1914. obnašao je dužnost tajnika HAŠK-a. Do početka Prvog svjetskog rata odigrao je gotovo sve utakmice za HAŠK (više od 100 utakmica - dodijeljenje su mu plakete za 30, 50 i 100 nastupa). Bio je predsjednik Zagrebačkog nogometnog podsaveza u razdoblju od 1919. do 1924. godine, predsjednik Jugoslavenskog nogometnog saveza u dva navrata (1921.1923. i 1925.1927.) i izbornik Jugoslavenske nogometne reprezentacije 1925. i 1926.. Bio je i nogometni sudac.


Svestrani sportaš[uredi VE | uredi]

Kao jedan od najagilnijih članova HAŠK-a među prvima je promicao moderni šport u Hrvatskoj. Od 1909. do 1914. bio je tajnik, a od 1922. do 1931. potpredsjednik, tajnik i počasni član HAŠK-a. Sudjelovao je i u radu Hrvatskog športskog saveza gdje je bio referent skijaške sekcije. Sudjelovao je u radu osnivačke skupštine Jugoslavenskog olimpijskog odbora gdje je izabran za odbornika.


Skijanje[uredi VE | uredi]

Od svih športova najviše je vremena posvetio skijanju. Jedan je od osnivača skijaške sekcije HAŠK-a i njezin pročelnik od 1909. do 1914. godine. Postavio je temelje suvremenog športskog skijanja u Hrvatskoj. Ivo Lipovšćak, Ante Pandaković i Rikard Vickert u veljači 1913. godine izvode na Bjelolasici prvi zimski planinarski uspon na skijama u Hrvatskoj. Osnivač je Zagrebačkoga zimsko-športskog podsaveza i njegov predsjednik od 1920. do 1930. godine, suosnivač Zagrebačkog ski-kluba i član Hrvatskog planinarskog društva.


Športski uspjesi[uredi VE | uredi]

  • 1907. Prvenstvo Zagreba u mačevanju sabljom - Prvak
  • 1911. Prvenstvo Hrvatske u sanjkanju – 3. mjesto
  • 1911. Prvenstvo Hrvatske i Slavonije u plivanju, 100 metara slobodno – 2. mjesto
  • 1912. Prvenstvo Hrvatske i Slavonije u nogometu – jesenski prvak s HAŠK-om
  • 1913. Atletski miting u Zagrebu – hrvatski rekord u bacanju koplja 41,85m
  • 1914. Prvenstvo na skijama za Hrvatsku i Slavoniju, staza duga sedam kilometara – 3. mjesto

Knjige[uredi VE | uredi]

Napisao je dvije knjige o skijanju: Ski – oprema skijaša izdana 1925. godine i Bijeli sport 1932. godine. Napisao je i brojne članke u zagrebačkim dnevnim novinama Novosti, Jutarnji list i Ilustriranoj sportskoj reviji.


Izvori[uredi VE | uredi]

  • Eduard Hemar: Slovenci u hrvatskom sportu - Slovenci v hrvaškem športu, Slovenski dom/Vijeće slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba/Svet slovenske nacionalne manjšine Mesta Zagreb, Zagreb, travanj 2014., , str. 24