Hrvatska stranka umirovljenika
| Hrvatska stranka umirovljenika | |
|---|---|
 | |
| Predsjednik | Silvano Hrelja [1] |
| Glavni tajnik | Vesna Mandarić [2][3] |
| Glasnogovornik | Branka Valentić [4] |
| Slogan | Stranka vašeg povjerenja |
| Osnovana | 29. travnja 1996. [5] |
| Sjedište | Frankopanska 7/I Zagreb [4] |
| Država djelovanja |  Hrvatska
|
| Ideologija | interesna stranka |
| Nacionalna skupina | Restart koalicija |
| Sabor | 1 / 151 |
| Europski parlament | 0 / 11 |
| Službene boje | plava, crvena, bijela |
Hrvatska stranka umirovljenika (kratica HSU) je hrvatska politička stranka centra. Sjedište stranke je u Zagrebu.
Povijest stranke[uredi | uredi kôd]
Stranka je osnovana 29. travnja 1996. godine.[5]. Kao motive osnivanja stranke, u stranci ističu HDZ-ovu vlast koja je 1993. izvršila nezakonito uskraćivanje stečenih umirovljeničkih prava, te niske mirovine iz tog vremena.
HSU prvi put izlazi na izbore na lokalnim izborima 1997., kada 40-ak članova stranke ulazi u lokalne organe vlasti. Na lokalnim izborima 2001., taj broj raste na 70-ak. U međuvremenu, na parlamentarnim izborima 3. siječnja 2000., osvaja ukupno 53 tisuće glasova i ne prelazi izborni prag, ali osvaja najveći broj glasova od svih izvanparlamentarnih stranaka.
Na parlamentarnim izborima održanim 23. studenog 2003., HSU osvaja 3 mjesta u Saboru: Silvano Hrelja, Dragutin Pukleš i Josip Sudec. Zahvaljujući tome, HSU uspijeva progurati Zakon o provođenju odluke Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. godine i u lipnju 2006. godine počinje isplata obeštećenja umirovljenika.
Na lokalnim izborima 2005. godine, HSU dobiva 40 županijskih, 100 gradskih i 106 općinskih vijećnika.
Na parlamentarnim izborima održanim 25. studenog 2007., HSU ostaje na jednom zastupniku - Silvanu Hrelji.
Na lokalnim izborima 2009. godine, HSU dobiva 38 županijskih, 115 gradskih i 117 općinskih vijećnika, što je porast u odnosu na 2005.
Godine 2010., HSU sudjeluje u osnivanju Kukuriku koalicije, koja na izborima 2011. osvaja vlast, pri čemu HSU dobiva 4[6] mandata u Saboru.
Izborni rezultati[uredi | uredi kôd]
| Izbori | U koaliciji sa | Broj birača | % | Broj zastupnika u saboru |
Promjena | Dio Vlade? |
|---|---|---|---|---|---|---|
| (cijela koalicija) | (samo HSU) | |||||
| 2000. | 52.571 | 1,81 | 0 / 151 |
▬ | Oporba | |
| 2003. | 98.537 | 3,98 | 3 / 152 |
 3
|
Oporba | |
| 2007. | 101.091 | 4,08 | 1 / 153 |
▼ 2 | Oporba | |
| 2011. | Kukuriku koalicija | 958,318 | 40.72 | 4 / 151 |
3
|
Potpora vladi |
| 2015. | Hrvatska raste | 742,909 | 33.38 | 2 / 151 |
▼ 2 | Oporba |
| 2016. | Narodna koalicija | 636,964 | 33.47 | 2 / 151 |
▬ | Oporba |
| 2020. | Restart koalicija | 414.615 | 24,87 | 1 / 151 |
▼ 1 | Oporba |
| Izbori | Kandidat | Prvi krug | Drugi krug | Rezultat | ||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Broj glasova | % | Broj glasova | % | |||
| 2015. | Ivo Josipović | 687,678 | 38.46 (#1) | 1,082,436 | 49.26 (#2) | Poraz |
| 2020. | Zoran Milanović | 562,783 | 29.55 (#1) | 1,034,170 | 52,66 (#1) | Pobjeda |
| Izbori | U koaliciji sa | Broj birača | % | Broj zastupnika u EP-u |
Promjena |
|---|---|---|---|---|---|
| (cijela koalicija) | (samo HSU) | ||||
| 2013. | Kukuriku koalicija | 237,778 | 32.07 | 0 / 12 |
▬ |
| 2014. | Kukuriku koalicija | 275,904 | 29.93 | 0 / 11 |
▬ |
| 2019. | Amsterdamska koalicija | 55.829 | 5,19 | 0 / 12 |
▬ |
DIP[7]
Vodstvo stranke[uredi | uredi kôd]
- Silvano Hrelja - predsjednik[8]
- Marija Ilić - potpredsjednica
- Mijo Prgomet - potpredsjednik
- Mirko Radak - potpredsjednik
- Stjepan Orgulan - član predsjedništva
- Ivica Kozina - član predsjedništva
- Kažimir Varda - član predsjedništva
- Božidar Štubelj - zamjenik ministra rada i mirovinskoga sustava
- Željko Šemper - saborski zastupnik
- Josip Brajdić - predsjednik nadzornog odbora
- Stjepan Zorman - predsjednik savjeta stranke
Izvori[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||||||||||
