Helvidije
Helvidije (Helvidius; Helvetije) bio je autor djela napisanog prije 383., u kojem je iznio mišljenje da Marija, majka Isusova, nije ostala djevica doživotno. Prema Helvidiju, biblijsko spominjanje „sestara” i „braće” Isusa Krista znači da je Marija imala spolne odnose s Josipom te još djece nakon čudesnog začeća i rođenja Isusovog. Svoje je mišljenje podupro spisima Tertulijana i Viktorina.[1]
Jeronim je na to odgovorio djelom Vječno djevičanstvo blažene Marije,[2] u kojem je napisao da su spomenute sestre i braća djeca Josipa i njegove prve supruge ili Isusovi sestrične i bratići u prvom koljenu – djeca Marijine rođakinje Elizabete[3] te sestre i braća Ivana Krstitelja. Dok je Jeronim pisao ovo djelo, i on i Helvidije bili su u Rimu, a Damaz I. je bio biskup Rima.
Poveznice[uredi | uredi kôd]
Izvori i bilješke[uredi | uredi kôd]
- ↑ Brothers of Jesus. BiblicalTraining. Spokane, Washington. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. srpnja 2018. Pristupljeno 31. kolovoza 2016.
- ↑ Jeronim. o. 383. The Perpetual Virginity of Blessed Mary - Against Helvidius. Philip Schaff; Henry Wace; Kevin Knight (ur.). Nicene and Post-Nicene Fathers, Second Series, Vol. 6. Translated by W.H. Fremantle, G. Lewis and W.G. Martley. Christian Literature Publishing Co.). Buffalo, New York. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|year=(pomoć) - ↑ Search, Read, Study the Bible in Many Languages. Bible Hub. Pristupljeno 19. listopada 2015.
- Schaff, Philip. History of the Christian Church. The Christian classics ethereal library. § 47. Helvidius, Vigilantius, and Aerius.