Homoliza
U kemiji, homoliza (grč. ὅμοιος, homoios, "jednak," i λύσις, lusis, "slabljenje, otpuštanje"), također homolitička fisija je disocijacija kemijske veze u molekuli pri kojoj svaki atom zadržava po jedan elektron koji je gradio vezu. Kao rezultat homolize nastaju dva slobodna radikala.[1] Energija koja se pri tome otpusti naziva se energija disocijacije veze (D0). Cijepanje veze moguće je i postupkom heterolize.
_V.1.svg){kind=small}
Zbog toga što je potrebna velika energija za cijepanje kemijskih veza na ovaj način, homoliza se događa samo pod određenim uvjetima:
- Ultraljubičasto zračenje
- Toplina
- Određene kemijske veze, poput O–O veze peroksida, dovoljno su slabe za spontanu homolizu uz otpuštanje male količine energije
- Visoke temperature uz odsutstvo kisika (piroliza) mogu uzrokovati homolizu ugljikovih spojeva[2]
Vidi i[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ IUPAC, Compendium of Chemical Terminology, drugo izdanje ("Zlatna knjiga") (1997). Ispravljena online verzija (2006–) "homolysis (homolytic); pristupljeno 25. studenoga 2016.
- ↑ I. Pastorova, "Cellulose Char Structure: a Combined Analytical Py-GC-MS, FTIR, and NMR Study", Carbohydrate Research, 262 (1994) 27-47.
Nedovršeni članak Homoliza koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.