Hospicij

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Hospicij (lat. za svratište, konačište) je građevina ili sklop građevina koji se nalaze uz samostan.

Pojam je nastao u srednjem vijeku, a značenje mu se proširilo diljem Europe. Namjena ove građevine je bila ta da hodočasnici i ini gosti u njima naći "gostoljubivost" hospitium, uključujući smještaj s dormitorijem, spavaonicom.

Kasnije je dobio i značenje mjesta, ustanove u kojoj se provodi palijativna medicina.

U Hrvatskoj je poznat hospicij samostan sv. Grgura u Vrani kojeg je papi za njegove poslanike ustupio hrvatski kralj Dmitar Zvonimir. Grad Gospić je prema jednom tumačenju dobio ime po riječi hospitium, hospicij.

Početci hospitalne zdravstvene službe u Puli se vezuju uz hospicij za siromašne i stare, bolesne osobe iz 12. stoljeća, kasnije u 14. stoljeću premješten unutar gradskih zidina na lokaciju pored Kaštela. Ovdje je ostao sve do 1842. godine, kada je preseljen u sadašnju Ulicu Sergijevaca.

U Splitu je na Poljudu podignut franjevački samostan na mjestu zapuštene crkve i hospicija.

Poznati svjetski hospicij je besplatni hospicij za siromašne Dom čista srca ("Nirmal Hriday") Majke Tereze. Taj preuređeni napušteni hinduistički hram je postao mjestom u kojemu su bili neizlječivi bolesnici svih vjera, kojima je pružena medicinska skrb i prilika, da preminu dostojanstveno, a ne napušteni na ulici.

U Francuskoj se u Saint-Émilionu, naselju na hodočašnićkom putu (Put Svetog Jakova) za Santiago de Compostelu od 11. stoljeća nadalje izgradilo mnogo crkava, samostana i hospicija.