Vidi kôd stranice Hrtkovci

{{NPOV/riješeno|autor=*razni}}
{{Naselje
| ime =Hrtkovci
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime =

| slika_panorama =Hrtkovci,_katolička_crkva_002.jpg
| veličina_slike =260px
| opis_slike     =Katolička crkva u Hrtkovcima

| slika_lokacijska_karta_država =Srbija

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi = 44
| širina-minute    = 52
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi = 19
| dužina-minute    = 46
| dužina-oznaka    = E

| lokacija_ime   = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info  = [[Srbija]]
| lokacija1_ime  = Pokrajina
| lokacija1_info = [[Vojvodina]]
| lokacija2_ime  = [[Okruzi Srbije|Okrug]]
| lokacija2_info = [[Srijemski okrug]]
| lokacija3_ime  = [[Općine Vojvodine|Općina]]
| lokacija3_info = [[Ruma (općina)|Ruma]]

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 41,7 km²
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =  74 m
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       = 2002.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 
| stanovništvo_gustoća      = 
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     = Naselje
| stanovništvo_prazno2         = 3.428
| stanovništvo_gustoća_prazno2 = 82 stan./km²

| vremenska_zona     =
| utc_pomak          =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     = 	22427
| pozivni_broj       = 022
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   = Registarska oznaka
| prazno_info  = RU

| web_stranica =

| bilješke = 
}}

'''Hrtkovci''' ([[mađarski]]: ''Herkóca'') [[naselje]] su u [[Srijem]]u, [[Srbija]].

== Zemljopis ==
Nalaze se na 44° 52' 44" sjeverne zemljopisne širine i 19° 46' 14" istočne zemljopisne dužine, u središnjem južnom dijelu srbijanskog dijela Srijema, nekoliko kilometara istočno od rijeke [[Sava|Save]], kod dijela gdje od svog toka prema istoku skreće prema jugu.

== Upravna podjela ==
Upravno pripadaju općini [[Ruma|Rumi]] u [[Srijemski okrug|Srijemskom okrugu]] u autonomnoj pokrajini [[Vojvodina|Vojvodini]].

== Povijest ==

=== Prapovijest ===

Područje Hrtkovaca bilo je naseljeno još u prapovijesti. O tome svjedoči prethistorijsko nalazište Gomolova nedaleko od Hrtkovaca na lijevoj obali Save. Kao arheološko nalazište spominje se već od 1898. godine.

=== 18. stoljeće ===

Iz 18. stoljeća datira današnji oblik naziva Hrtkovaca. U povijesnim izvorima njemačke i mađarske provenijencije javlja se u sličnim inačicama: 1742. Herkovze, Herkovzi, Herczekovcze, 1745. Herkovcze, 1762. Herkofze, 1780-82. Hertkovcze, 1803. Horkovcze, 1805./1807. Hertkovcze, 1829. Herkovcze, Hertkovcze, 1865./1868 Hertkovce.

Nakon razdoblja opetovanih zahtjeva Hrvatskog sabora da se Srijem preda jurisdikciji Sabora i podloži banu, carica Marija Terezija obnovila je županijsko uređenje 1745. godine i Ruma kojoj su poslije pripali Hrtkovci našla se u sastavu obnovljene [[Srijemska županija|Srijemske županije]], koja je postala dijelom Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije,<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Hrvatski-doprinos-zemunskom-naslijedju.html Hrvatska riječ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090722173607/http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Hrvatski-doprinos-zemunskom-naslijedju.html |date=22. srpnja 2009. }} Hrvatski doprinos zemunskom naslijeđu. 29. svibnja 2009.</ref> dok su Hrtkovci ostali u sastavu Vojne krajine. 

Hrtkovci su koncem 18. stoljeća bili školsko, obrtno i poljodjelsko središte južnog Srijema. Godine 1773. otvorena je državna graničarska škola u Hrtkovcima.<ref name="živa voda"/> Godine 1785. car [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II.]] ukinuo je županije uveo okružja. Hrtkovci i cijeli Srijemske županije potpali su pod pečuško okružje. Poslije smrti Josipa II. 1790. županije su obnovljene prema njihovom ustroju iz sredine 18. stoljeća.

=== 19. stoljeće ===

Nakon Austro-ugarske (1867.) i Hrvatsko-ugarske nagodbe (1868.) Srijemska županija je ostala u Hrvatsko-slavonskom kraljevstvu. Po ukidanju Vojne krajine 1881., preostali dijelovi Srijema, a s njima i Hrtkovci, upravno su dodijeljeni Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji.

U drugoj polovici 19. stoljeća Klimenti su i dalje činili značajan udio stankovnika Hrtkovaca i davali selu prepoznatljivu značajku. Njihova koncentracija je bila najveća u dijelu sela, koji je bio poznat pod imenom „Cakića šora”. Dobar poznavalac srijemskih prilika, Krunoslav Tkalac zabilježio je o tome: „U drugoj polovini 19. st. u ulici tzv. Cakića šor, gdje su Klimenti najviše stanovali, osjećali ste se s obzirom na jezik kao u pravom arnautluku”.{{sfn|Tkalac|1971|p=25}}

=== Pred Prvi svjetski rat ===

Dobrovoljno vatrogasno društvo osnovano je 1901. godine. Godine 1902. godine sami Hrtkovčani su izgradili cestu do Platičeva (8 km), spojivši se tako na željezničku prugu Ruma – Klenak (puštenu u promet prije dvije godine). Godine 1904. selo je dobilo svoje pogrebno društvo.<ref name="živa voda">(): [http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A6176/ziva-voda/ ''Živa voda''] Hrvatska riječ, Subotica. 3. veljače 2012.. Pristupljeno 1. listopada 2020. </ref> U Srijemu je u vremenu neposredno prije Prvoga svjetskog rata i između dvaju svjetskih ratova, među ostalim i zbog djelovanja [[HSS|Hrvatske seljačke stranke]] oslobodio se snažan duh hrvatstva. 1910. godine osnovana je Hrvatska čitaonica koja je imala i svoju kazališnu grupu,<ref name="dom kulture"/> te parni mlin, jedan od prvih u Srijemu. Od 1912. u selu je ljekarna, ambulanta i stalni liječnik.<ref name="živa voda"/>

=== Međuraće ===

Godine 1922. osnovano je Društvo gospodarske čitaonice, čija pravila se čuvaju u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.<ref>Pleše, Slavica. 2000. Pravila društava: 1845.-1845.: tematski vodič. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, str. 73.</ref> Godine 1925. godine osnovan je ogranak [[Hrvatski radiša|Hrvatskog radiše]], 1926. godine [[HSD Šubić Hrtkovci|Hrvatsko sportno društvo Šubić]] koje je imalo u svom sklopu nogometni klub istog imena<ref name="dom kulture"/> (osnovan iste godine<ref name="živa voda"/>).

U Hrtkovce je u međuraću došao za župnika glasoviti franjevac iz Dubrovnika, publicist i zastupnik [[Kalikst Tadin]] (1877. – 1935.), koji je ondje i umro.<ref>Mladinov, Slobodan. Dubrovačka vladika Mare Červa. Dubrovnik: časopis za književnost, nauku i umjetnost, N.s., god. 7 (1996), 1, Sto godina filma u svijetu i u Hrvatskoj, str. 132-135.</ref> 
 
Godine 1930. u Hrtkovcima je osnovano Hrvatsko prosvjetno društvo Tomislav s muškim pjevačkim zborom.<ref name="dom kulture"/> 

Godine 1935. godine osnovan je Crveni križ, a 1938. godine Ženski crkveni pjevački zbor.<ref name="dom kulture"/> Tad je otvoreno i [[kino]].<ref name="živa voda"/> U tom razdoblju nositelj amaterskog kazališnog života u mjestu je [[Stjepan Dorn]], ljekarnik po zanimanju koji je u Hrtkovcima imao ljekarnu, a koji je bio suosnivač kazališne skupine, voditelj, redatelj i scenograf. 

U to je vrijeme planirana i gradnja [[Hrvatski dom|Hrvatskog doma]] u Hrtkovcima.  Tu novu vrstu društvenih objekata u hrvatskim krajevima uveo je poznati hrvatski arhitekt [[Aleksandar Freudenreich]] i dano im je ime Hrvatski dom.<ref name="dom kulture"/> Sporazumom Cvetković-Maček stvorena je Banovina Hrvatska koja je obuhvatila i dio Srijema, no Hrtkovci su ostali izvan Banovine.

=== Drugi svjetski rat ===

1941. godine Hrtkovci su se našli u NDH,<ref name="dom kulture"/> gdje su bili dio kotara Rume u Velikoj župi Vuki. 12. travnja 1941. u Hrtkovce su ušli dijelovi 8. tenkovske divizije Trećeg Reicha. Za predsjednika općine u Hrtkovcima postavljn je su Pavlika Kupek. Par tjedana poslije u selo su stigle ustaše iz sastava Ustaške bojne iz Mitrovice. Na čelo Općinskog poglavarstva postavili su Antuna Gračana. Ustaše su činile premetačine po selu oduzimavši svu opremu bivše jugoslavenske vojske, sve vrste oružja, uključujući lovačko. Njemačka se vojska stacionirala u logoru formiranom kraj Vranje, a viši časnici su smješteni po većim i boljim kućama u selu. Uskoro su mobilizirani mjesni momci i poslani na ratišta u Bosni. Tek nekoliko je ljudi iz Hrtkovaca otišlo u ustaše. Četnicima se pridružilo tek par osoba. U partizane je otišlo 77 momaka, dok su u domobranima bili svi oni koje je NDH mobilizirala.<ref name="mobilizacija">Branimir Miroslav Tomlekin: [http://www.hnl.org.rs/nova/nasi-kolumnisti/entry/hrtkovci-price-o-sudbini-jednog-sela-pred-vama-je-prica-mobilizacija '' „Hrtkovci, priče o sudbini jednog sela“: Pred vama je priča "Mobilizacija"''] Hrvatske novine, Subotica. Hrvatska nezavisna lista. 1. listopada 2020.. Pristupljeno 1. listopada 2020. </ref> 

Za vrijeme NDH ime ''Hrvatskih domova'' promijenjeno je u ''Prosvjetno ognjište'', a za vrijeme nove Jugoslavije u ''Dom kulture''. Dorn je stupio u kontakt s Freudenreichom, a on je kao zaljubljenik u kazalište 1942. godine rado prihvatio te napravio projekt [[Hrvatski dom u Hrtkovcima|Hrvatskog doma]]. Tijek rata nije dopustio neometano financiranje i gradnju.<ref name="dom kulture"/>

=== FNRJ i SFRJ ===

Nažalost, Hrtkovci su neopravdano bili proglašeni jednim od najustaškijih sela u Srijemu, te im je poslije rata bilo uskraćeno financiranje, a samodoprinosom nisu mogli pribaviti dovoljno. Entuzijasti iz mjesne Hrvatske čitaonice u Hrtkovcima, posebice oni iz kazališne grupe, iskoristili su dio sakupljenih sredstava za Hrvatski dom te od njih sagradili [[arteški bunar]] u Hrtkovcima.<ref name="dom kulture"/> Česma je napravljena tik uz samu cestu Ruma - Šabac, koja prolazi kroz ulice Hrtkovaca.<ref name="živa voda"/> Konfiscirani objekt kina obitelji Harak imenovan je za Dom kulture.<ref name="dom kulture">(): [http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A12998/Dom-kulture-u-Hrtkovcima/ ''Dom kulture u Hrtkovcima''] Hrvatska riječ, Subotica. 22. kolovoza 2014.. Pristupljeno 1. listopada 2020. </ref> U Titovoj Jugoslaviji Hrtkovci su ušli u sastav AP Vojvodine, dio NR Srbije.

=== Protjerivanje Hrvata ===

6. svibnja 1992. godine selo posjećuje [[Vojislav Šešelj]] gdje drži govor u kojemu poziva na protjerivanje Hrvata iz Hrtkovaca<ref name="balkaninsight">{{Citiranje weba |url=https://balkaninsight.com/2018/05/01/no-love-for-seselj-at-scene-of-his-crime-04-30-2018/ |title=No Love for Seselj at Scene of His Crime |work=Balkan Insight |publisher=Balkan Investigative Reporting Network |accessdate=28. lipnja 2021.}}
</ref> nakon čega u selu počinje teror nad nesrpskim stanovništvom koje je prisiljeno na iseljavanje, te iz sela odlazi oko 700 stanovnika.<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=3780 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924111339/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=3780 |date=24. rujna 2015. }} «Vojvođanski klub» Procesuirati odgovorne za nasilno protjerivanje nesrpskog stanovništva iz Hrtkovaca, 6. svibnja 2009.</ref><ref name="balkaninsight" /> Veći dio seljana razmjenom domova se odselio u slavonsko selo [[Kula (Kutjevo)|Kula]] u [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonskoj županiji]] odakle se u Hrtkovce doselilo srpsko stanovništvo.<ref name="kula">{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/i-vojvodanski-hrvat-u-slavoniji-i-slavonski-srbin-u-vojvodini-sanjaju-svoj-zavicaj-koji-se-nalazi-na-krivoj-strani-granice-2317031 |title=I vojvođanski Hrvat u Slavoniji i slavonski Srbin u Vojvodini: Sanjaju svoj zavičaj koji se nalazi na krivoj strani granice |work=Jutarnji list |publisher=[[Hanza Media]] |accessdate=6. lipnja 2021.}}</ref> Upravo je zbog ovoga čina Vojislav Šešelj osuđen za zločin protiv čovječnosti na deset godina zatvora.<ref name="balkaninsight" />

Između 1992. i 1995. mjesto je nosilo ime Srbislavci.

== Stanovništvo ==

Prema popisu stanovništva 1910. godine Hrtkovci su imali 2.518 stanovnika od toga kao materinji jezik [[hrvatski]] je govorilo 1.144 stanovnika, 644 [[njemački]], 619 [[mađarski]], 70 [[srpski]], 20 [[slovački]], 1 [[hebrejski]] i 20 ostali, rimokatolika je bilo 2.381 a pravoslavaca 71.

[[1970-ih]] godina u Hrtkovcima živjelo je 3.000 stanovnika, od kojih su 1.500 bili [[Hrvati u Vojvodini|Hrvati]], 700 [[Mađari u Vojvodini|Mađari]], 700 [[Srbi u Vojvodini|Srbi]] i 180 izjašnjeni kao [[Jugoslaveni]], a postojala je i mala zajednica [[Slovaci u Vojvodini|Slovaka]].<ref name="17 godina">[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=3779 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160207064054/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=3779 |date=7. veljače 2016. }} I nakon 17 godina Hrtkovci bez Hrvata-povratnika, 6. svibnja 2009.</ref>

Prije [[Domovinski rat|srpske agresije]] na Hrvatsku, u Hrtkovcima je živjelo 40,24% Hrvata.<ref name="Kićeni">[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1389 Glas Koncila] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080222194004/http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1389 |date=22. veljače 2008. }} Divan je kićeni Srijem</ref>

I nakon 17 godina od tog zločina, mjesni se Hrvati nisu vratili u svoje selo.<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=3774 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924111338/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=3774 |date=24. rujna 2015. }} DSHV: Od tragedije u Hrtkovcima, hrvatska se zajednica vrlo teško oporavlja, 5. svibnja 2009.</ref>

Iako u selu (broj stanovnika 2009.) ima 6.000 stanovnika, dvostruko u odnosu na 1970-te, posljedica nasilja kojeg su sprovodili velikosrpski šovinisti je da danas u Hrtkovcima ima samo 600 katolika, a to su uglavnom Mađari.<ref name="17 godina"/>

[[Vojvođanski klub]] jedna je od rijetkih nevladinih organizacija koja svake godine uporno podsjeća na protjerivanje katolika iz Vojvodine. Za brojna ubojstva širom Vojvodine, u [[Šid]]u, [[Kukujevci]]ma, [[Morović]]u i drugdje, do danas još nitko nije odgovarao, iako je Fond za humanitarno pravo i 1993. i 1994. godine iznio dovoljno podataka koji su ukazivali da su počinitelji bili ne samo među raznim skupinama izbjeglica koje su do dolaska u Srbiju bile organizirane u razne dobrovoljačke skupine ili u vojsku 'Republike Srpske Krajine', već da je među počiniteljima bilo i policajaca.<ref>Dinko Gruhonjić, Deutsche Welle: [http://www.hkv.hr/vijesti/inozemni-tisak/11531-srbija-treba-uputiti-ispriku-protjeranim-hrvatima-iz-srijema-.html Isprika protjeranim Hrvatima], hkv.hr, Objavljeno: Srijeda, 9. svibnja 2012.</ref> 

<ref>1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004, {{ISBN|86-84433-14-9}}</ref> 
{{Kretanje broja stanovnika 
 |naslov  =
 |dimx    = 380
 |dimy    = 380
 |stanmax = 3428
 |crta1   = 500
 |crta2   = 250
 |a1      = 1948
 |a2      = 1953
 |a3      = 1961
 |a4      = 1971
 |a5      = 1981
 |a6      = 1991
 |a7      = 2001
 |p1      = 2800
 |p2      = 3195
 |p3      = 3265
 |p4      = 3102
 |p5      = 2855
 |p6      = 2684
 |p7      = 3428
 |izvor   =
 }}

== Poznate osobe ==
* [[Miroslav Slavko Mađer]], hrv. književnik
* [[Martin Dedović]], visoki hrv. vojni časnik (feldmaršal) opkopara<ref>(nje.) [http://www.biographien.ac.at/oebl/oebl_D/Dedovic_Martin_1756_1822.xml Dedović, Martin (1756-1822), Feldmarschalleutnant],  ÖBL 1815-1950, sv. 1 (Lfg. 2, 1954), str. 174</ref>
* [[Antun Dorn]], hrv. arheolog, povjesničar umjetnosti i povjesničar zdravstva
* [[Vjekoslav Dorn]], hrv. oftalmolog, specijalist pedijatrijske oftalmologije i strabologije
* [[Nikola Dogan]], hrvatski teolog, katolički svećenik, visoki crkveni dužnosnik

== Knjige o Hrtkovcima ==

* {{cite book |last=Dević |first=Antun |year=2010 |title=Župe Hrtkovci i Nikinci |location=Jarmina |publisher=Vlastita naklada}}
* {{cite book |last1=Heller |first1=Georg |last2=Nehring |first2=Karl |year=1973 |title=Comitatus Sirmiensis |location=München |publisher=Finnisch-Ugrisches Seminar der Universität München}}
* {{cite book |last=Sekulić |first=Ante |year=1997 |title=Hrvatski srijemski mjestopisi |location=Zagreb |publisher=Školska knjiga}}
* {{cite book |last=Pleše |first=Slavica |year=2000 |title=Pravila društava: 1845.-1845.: tematski vodič |location=Zagreb |publisher=Hrvatski državni arhiv}}
* {{cite journal |last=Težak-Gregl |first=Tihomil |year=1984 |title=Neolitička i eneolitička antropomorfna plastika iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu |journal=Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu |volume=3/XVI-XVII |pages=15–48}}
* {{cite journal |last=Tkalac |first=Krunoslav |year=1971 |title=Klimenti (Albanci u Hrtkovcima i Nikincima) |journal=Hrvatska književna revija |volume=2 |pages=17–27}}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{Naselja u sastavu Općine Ruma}}

[[Kategorija:Naselja u Vojvodini]]
[[Kategorija:Srijem]]
[[Kategorija:Općina Ruma]]