Hrvatska akademska zajednica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Hrvatska akademska zajednica (kratica HAZ) studentska i akademska je udruga osnovana 31. listopada 1990. na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Svrha udruge je promicanje visokog obrazovanja, znanosti i poduzetništva na demokratskim i državotvornim načelima. Nacionalni predsjednik zajednice je Zdeslav Milas.

Povijest[uredi VE | uredi]

HAZ je bila prva nekomunistička organizacija studenata koja je okupljala državotvorne studente. Osnivači su Mario Kapulica, Andro Krstulović Opara, Tomislav Vukojević, Nikica Kršinić i Leonard Lončar. Udruga je u travnju 1991. suorganizator Prvog svjetskog sabora hrvatske mladeži koja je okupila 2000 sudionika iz 93 organizacija hrvatske mladeži iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i dijaspore. Od jeseni 1992. oživljava se rad HAZ-a. Za prvog međunarodnog tajnika imenuje se Trpimira Majcana, koji vrlo predano uspostavlja kontakt s njemačkom studentskom organizacijom Ring Christlich-Demokratischer Studenten (RCDS). Po njihovoj preporuci uspostavljeni su prvi odnosi s European Democrat Students (EDS). Godine 1994. HAZ po prvi puta sudjeluje na 18. EDS Summer Academy u njemačkom gradu Greifswald. Trpimir je uime Hazovog izaslanstva održao izlaganje o agresiji na Hrvatsku i neučinkovitom djelovanju UNPROFOR-a. Izaslanstvo čine i Goran Bradica (predsjednik HAZ-a 1994. – 1995.), Krunoslav Gašparić (predsjednik HAZ-a 1995. – 1997. i saborski zastupnik 2000. – 2003.) te osječki hazovac Tihomir Živić, danas docent na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta u Osijeku. U Greifswaldu je HAZ primljen u status promatrača, a 1995. za pridruženog člana.

Od 1996. Trpimira Majcana nasljeđuje Ivana Šimić (danas Bratanić), koja je bila međunarodna tajnica do 1997., a zatim međunarodne odnose preuzima Iva Kralj. Godine 1997. HAZ postaje punopravna članica EDS-a. Izaslanstvo čini čak 7 hazovaca na čelu s nacionalnim predsjednikom Krunoslavom Gašparićem, a ostali članovi su Krešimir Mihalić (predsjednik HAZ-a 1997. – 2002.), Ivana Šimić, Ante Barišić (predsjednik sveučilišne organizacije HAZ-a Zagreb – danas ugledni oftamolog), Marijo Jelušić, Petar Oliver Ćurić i Mario Cikač. U tijeku agresije na Hrvatsku, osječki članovi HAZ-a osnovali su na jesen 1991. Studentsku bojnu. Godine 1994. Zoran Tomić pokreće osnivanje HAZ Bosne i Hercegovine. Pokretač je Zakona o studentskom zboru i osnivanja Hrvatskog studentskog zbora 1996. godine. Iste godine, na prvim studentskim izborima pobjeđuje te je bila najbronija studentska organizacija na nacionalnoj razini sve do 2010. Godine 2010 i 2012. izdaje dvije publikacije studentskih poezija koju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu promovira Matej Magerl.

U listopadu 2016. u Matici hrvatskoj ponovno je obnovljena od strane alumni članova te se od tada definira kao studentska i akademska nestranačka udruga.[1] U studenome 2018. pokreće se HAZ u Bosni i Hercegovini sa sjedištem u Mostaru, čiji je povjerenik doc. dr. sc. Antonio Sesar.

Međunarodna suradnja[uredi VE | uredi]

Prve kontakte uspostavlja s njemačkom studentskom organizacijom Ring Christlich-Demokratischer Studenten (RCDS), da bi 1994. sudjelovala i postala promatrač na Summer University Europskih demokratskih studenata (EDS), najveće europske studentske organizacije, osnovane 1961. koja okuplja milijun studenata iz 30-tak europskih država. Godine 1995. postaje pridružena, a 1997. punopravna članica. Iznjedrila je četiri dopredsjednika EDS-a u raznim mandatima, a aktivna je sve do 2013. kada gubi članstvo. HAZ se ponovno pojavljuje na EDS-u 2017., 2018. postaje promatrač. Iste godine, u suorganizaciji Zaklade Hannsa Seidela, domaćin je EDS Centre Right Academy te sudionika prima predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. [2] . Na kongresu u Genovi Karlo Kolesar izabran je za Co-Chair za visoko obrazovanje EDS-a. Na Winter University u Barceloni, u veljači 2019. HAZ je ponovno primljena u punopravno članstvo.[3]

Nacionalni predsjednici[uredi VE | uredi]

  • Tomislav Vukojević (1990. - 1992.)
  • Robert Pavičić (1992. - 1994.)
  • Goran Bradica (1994. - 1995.)
  • Krunoslav Gašparić (1995. - 1997.)
  • Krešimir Mihalic (1997. - 2002.)
  • Tomislav Car (2002. - 2004.)
  • Mislav Banek (2004. - 2012.)
  • Zdeslav Milas (2016. -)

Predsjednici Alumni[uredi VE | uredi]

  • Artur Gedike (2016. - 2018.)
  • Ante Barišić (2018. -)

Potpredsjednici EDS-a iz redova HAZ-a[uredi VE | uredi]

  • Davorka Herman (2003. - 2004.)
  • Ivan Gereci (2006. - 2007.)
  • Matija Magerl (2009. - 2011.)
  • Karlo Kolesar (2019. - 2020.)

Deklaracije[uredi VE | uredi]

HAZ je na svojem 9. Saboru održanom 15. prosinca 2018. usvojio dvije deklaracije.

Prvi dokument, Deklaracija o važnosti istraživački orijentiranog obrazovanja i studentskog poduzetništva naglašava zalaganje za visokoobrazovni sustav koji potiče znanost i njezino povezivanje s gospodarstvom. Snažno podržavaju studentsko poduzetništvo. Promiče se ideja binarnog sustava koji je razvijen unutar europskog prostora visokog obrazovanja kao i mobilnosti studenata programima razmjene Erasmus+.[4]

Drugi dokument, Deklaracija o položaju o konstitutivnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini ističe manipulaciju izbornog zakona koji je po treći put primjenjen na štetu hrvatskog naroda u BiH. HAZ smatra da je temeljni postulat „obveza vraćanja hrvatskome narodu stvarne konstitutivnosti, budući da je nedavno na izborima nepoštivanje i zanemarivanje ovih temeljnih načela dovelo do oduzimanja političkog subjektiviteta hrvatskom narodu u BiH.“[5]

Vodstvo[uredi VE | uredi]

Središnja tijela udruge su Predsjedništvo, Glavni odbor i Sabor HAZ-a. Organizacija ustrojava svoje studentske organizacije u sveučilišnim središtima. Diplomirani članovi okupljeni su unutar Alumni zajednice koju vodi Akademsko vijeće od 42 članova iz akademskih, poduzetničkih, lječničkih i drugih profesija. Ustrojen je klub poduzetnika.

Predsjedništvo[uredi VE | uredi]

  • Mr. sc. Zdeslav Milas, nacionalni predsjednik
  • Karlo Kolesar, zamjenik nacionalnog predsjednika
  • Dora Miketek, glavna tajnica
  • Ante Barišić, predsjednik Alumni
  • Gordan Hanžek, predsjednik Glavnog odbora
  • Luka Radić, Jelena Bogdanović, Mihovil Mioković i Ivan Pnjak, dopredsjednici
  • Dražen Opalić, rizničar
  • Ciprijan Crljenko, međunarodni tajnik

Glavni odbor[uredi VE | uredi]

Glavni odbor čine 32 uglavnom izabranih dužnosnika, podjenako studenata i diplomiranih članova.

Akademsko vijeće[uredi VE | uredi]

Akademsko vijeće čine 42 alumni članova iz raznih profesija, sveučilišnih profesora i nastavnika u visokom obrazovanju, znanstvenih savjetnika i suradnika, liječnika, poduzetnika i članova uprava, odvjetnika i ravnatelja ustanova.

Izvori[uredi VE | uredi]

Poveznice[uredi VE | uredi]

  • Europski demokratski studenti
  • Studentski zbor

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]