Hrvatska zajednica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Hrvatska zajednica
Osnovana 17. srpnja 1919.
Raspuštena 1926.
Sastavljena od Starčevićeva stranka prava
Napredna demokratska stranka
Nasljednica Hrvatska federalistička seljačka stranka
Sjedište Zagreb
Država djelovanja Hrvatska
Ideologija Liberalizam
Federalizam
Politički položaj Centar

Hrvatska zajednica bila je politička stranka liberalnoga građanskog usmjerenja, osnovana u Zagrebu 17. srpnja 1919. sjedinjenjem Starčevićeve stranke prava i Napredne demokratske stranke.

Osnivačkoj skupštini HZ nazočili su predstavnici svih dijelova banske Hrvatske (Dalmacija se uključila kasnije) te brojni pretstavnici BiH iz Sarajeva, Mostara, Bugojna, Tuzle, Banje Luke, Travnika, Ljubuškog i dr. Hrvatskoj je zajednici pristupila brojna grupa građanskih intelektualaca.: dr Fran Barac, dr Mate Drinković, dr Albert Bazala, dr Fran Potočnjak, Kerubin Šegvić i ini.[1] HZ-u se pridružila i Hrvatska težačka stranka iz Bosne u kojoj se ističu dr Jozo Sunarić, dr Juraj Šutej, fra Didak Buntić, dr Bariša Smoljan i ostali.[1] Jedan od idejnih osnivača HZ bio je i dr. Ante Trumbić, ali on je formalno ušao u HZ tek jeseni 1924. godine.[1]

U Privremenome narodnom predstavništvu u Beogradu 1919. godine predstavnici Napredne demokratske stranke i Starčevićeve stranke prava zajedno su osnovali Narodni klub. Zalagali su se za parlamentarnu monarhiju te narodno i državno jedinstvo, ali s pokrajinskom autonomijom. Od osnutka Hrvatske zajednice zalažu se za federalizam. Vođe su bili Ivan Lorković, Ante Pavelić st., Matko Laginja, Đuro Šurmin, Mate Drinković, Ivan Peršić i Ladislav Polić. Hrvatska zajednica kao politički predstavnik Hrvata u Privremenome narodnom predstavništvu (1919. – 1920.) predstavlja hrvatske intelektualce i bogatije građanstvo. Na izborima za Ustavotvornu skupštinu (1920.) osvaja četiri zastupnička mandata. Sudjeluje u stvaranju Hrvatskog bloka s HRSS-om i HSP-om 1921. i prihvaća republikanski program Stjepana Radića te ne pristaje na politički zaokret HSS-a 1925. God. 1926. prestaje s djelovanjem te njezini članovi i skupina disidenata iz HSS-a osnivaju Hrvatsku federalističku seljačku stranku, pod vodstvom Ivana Lorkovića i Ante Trumbića.

Hrvatska zajednica je imala i svoje dnevne listove, kao što je bio osječki Hrvatski list te tjednike kao što je Prijatelj naroda.

Stranka je postigla neke uspjehe. Dala je gradonačelnika u Karlovcu Stjepana Zagorca u razdoblju 1923. - 1924. godine.[2]

Hrvatska zajednica ponovno je osnovana/obnovljena 17. srpnja 2013. u Vukovaru. Smatra se da je novoosnovana Hrvatska zajednica pravna sljednica Hrvatske zajednice iz 1919. godine. Aktualni predsjednik suvremene Hrvatske zajednice je Tin Beljo.

Literatura[uredi VE | uredi]

1. Dr. Ivo Perić: Hrvatska i svijet u XX. stoljeću, Zagreb, 1995.

2. Opća i nacionalna enciklopedija, Zagreb 2005. – 2007.

  1. 1,0 1,1 1,2 Nikola Debelić: Zaboravljena 90-ta obljetnica osnivanja stranačke koalicije 'Hrvatska zajednica', Hrvatsko slovo/HKV, 13. listopada 2009.
  2. Zlatko Matijević: Koprivnički župnik Stjepan Zagorac i reformni pokret nižega rimokatoličkog klera u Hrvatskoj (1920.), Podravina: časopis za multidisciplinarna istraživanja, sv.4 br.7 lipanj 2005.