Hrvatsko slovo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Hrvatsko slovo
Logotip
Hrvatsko slovo.
Tip tjednik
Vlasnik HKZ - Hrvatsko slovo d.o.o.
Izdavač HKZ - Hrvatsko slovo d.o.o.
Glavni urednik Stjepan Šešelj
Utemeljen 28. travnja 1995.
Jezik hrvatski
Sjedište Hrvatske bratske zajednice 4
Zagreb, Hrvatska

Hrvatsko slovo je hrvatski tjednik za kulturu.

Sjedište mu je u Zagrebu.

Tjednik objavljuje članke, razgovore, podlistke, priloge, kritike i osvrte iz područja kulture i umjetnosti (književnosti, likovne umjetnosti, kazalište, televizije), članke inspirirane hrvatskom svakodnevnicom, politikom i športskim događajima, te humoristično-satirični prilog.

Na osnivačkom skupu u Zagrebu, održanom 28.ožujka 1995., prihvaćena je koncepcija novoga tjednika, koju je izložio Dubravko Horvatić, i prijedlog Mile Pešorde da tjednik nosi ime HRVATSKO SLOVO. Prvi broj Hrvatskoga slova predstavili su u Zagrebu 28. travnja 1995. njegovi osnivači književnici Dubravko Horvatić, glavni urednik, Stjepan Šešelj, ravnatelj, Mile Pešorda, zamjenik glavnog urednika i urednik za književnost, i predsjednik DHK Nedjeljko Fabrio. Jednim od supokretača bio je hrvatski pjesnik Mile Maslać[1], poslije zamjenikom glavnog urednika ovog lista.[2]

Ciljevi Hrvatskoga slova su promicanje hrvatske kulture, svijesti o nacionalnim interesima hrvatskog naroda, zatim promicanje svijesti o velikim djelima nacionalnih manjina koje su znatno pridonijele Hrvatskoj i hrvatskoj kulturi.

Ugledni suradnici[uredi VE | uredi]

Tjednik je objavio razgovore s brojnim hrvatskim uglednicima.

Za suradnike je imao brojne hrvatske uglednike - književnike, umjetnike, znanstvenike, kao i stručnjake iz raznih područja, kao što su Vlado Andrilović, Ivan Aralica, Ivan Babić, Stjepan Šulek (jedno vrijeme glavni urednik), Franjo Brkić, Emil Čić, Tomislav Dretar, Malkica Dugeč, Nela Eržišnik, Dubravko Horvatić, Marijan Krmpotić, Krešimir Mišak, Javor Novak, Mladen Pavković, Mile Pešorda, Zlatko Tomičić, Marijan Horvat-Mileković, Tomislav Sunić, Tin Kolumbić, Nevenka Nekić, Zvonimir Magdić, Ivan Biondić, Branimir Souček, Zoran Vukman, Branka Hlevnjak, Igor Mrduljaš, Nenad Piskač, Esad Jogić, Lidija Bajuk[3], Željko Sabol, Ivan Boždar (pseudonim Satir iliti podivljali čovik)[4], Damir Pešorda, Benjamin Tolić, Davor Dijanović i drugi.

Višestruko međunarodno nagrađivani hrvatski karikaturist Nikola Listeš redovni je suradnik Hrvatskog slova. U Hrvatskom su slovu objavljeni književni uradci na hrvatskom jeziku i prijevodi književnih uradaka na hrvatski jezik poznatih književnika i akademika: Ivana Brajdića, Nietzsche i drugih.

Nakladništvo[uredi VE | uredi]

Hrvatsko slovo u svojoj Knjižnici Hrvatskog slova objavio je djela ovih hrvatskih književnika i inih uglednika: Veljka Barbierija, Mirka Marjanovića, Đurđice Ivanišević, Hrvoja Hitreca, Stjepana Šešelja, Igora Mrduljaša, Ljubice Štefan, Svena Laste, Maje Freundlich, Dubravka Horvatića, Benjamina Tolića, Milana Vukovića, Zorana Tadića, Mladena Rojnice, Mate Kovačevića [5], Pere Pavlovića i drugih.[6]

Ustanovljene nagrade[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Imehrvatsko.net, preuzeto 25. veljače 2013.
  2. Mirko Marjanović: Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas
  3. Lidija Bajuk: Dnevnik. 7.-13. X. Potrudimo se očuvati najveće vrijednosti hrvatske tradicije, Hrvatsko slovo, petak, 18. studenoga 2011., str. 7.
  4. Ivan Boždar, osobne stranice
  5. Hrvatsko slovo, str. 27, petak, 1. veljače 2008.
  6. M.T.: Pero Pavlović, Katolički tjednik, preuzeto 25. veljače 2013.
  7. 7,0 7,1 HKZ: Nagrade, preuzeto 25. veljače 2013.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]