Hrvatsko Podunavlje

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Karta Hrvatskog Podunavlja

Hrvatsko Podunavlje ili Istočna Hrvatska je naziv kojim se u novije vrijeme označava hrvatsko državno područje koji regionalno odgovara području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema.[1] U geografskom smislu to je prostor omeđen na sjeveroistoku hrvatsko-madžarskom granicom, na istoku rijekom Dunavom. Gledano s hrvatske strane to je ta tzv. linija razgraničenja koja dijelom ide rijekom Dravom, zaobilazi Osijek, spušta se do Ernestinova i preko Nuštra izbija na Lipovac.[2] To je dio istočnohrvatske ravnice, uvjetno homogene regije pravog panonskog prostora Hrvatske, koja se odlikuje vrlo visokim stupnjem jedinstvenosti reljefne strukture, ekološke sredine i historijsko-geografskog razvoja. Cijelom svojom dužinom to se područje naslanja na rijeku Dunav, koja čini prirodnu granicu prema Srbiji.[3] Najznačajnije gospodarsko, kulturno i administrativno središte ovog dijela Hrvatske je grad Vukovar.[2] Upravno-teritorijalno definiranje pojma hrvatsko Podunavlje je nešto složenije. Ono obuhvaća pretežne dijelove Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije.

Za vrijeme Domovinskog rata hrvatsko Podunavlje bilo je okupirano, a bilo je poprište velikih bitki i strašnih zločina. Područje je mirnom reintegracijom vraćeno u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Albert Bing, Put do Erduta. Položaj Hrvatske u međunarodnoj zajednici 1994.-1995. i reintegracija hrvatskog Podunavlja, Scrinia Slavonica, Vol.7 No.1 Rujan 2007.
  2. a b Zemljopisna obilježja Hrvatskog podunavlja. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. listopada 2014. Pristupljeno 14. kolovoza 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. Dražen Živić, Prognano stanovništvo iz hrvatskog Podunavlja i problemi njegovog povratka (1991. – 2001.), Hrvatski geografski glasnik, Vol.65 No.1 Lipanj 2003.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]