Imperfekt

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Glagolska
vremena
Jednostavni glagolski oblici:
Infinitiv
Prezent
Aorist
Imperfekt
Imperativ
Glagolski pridjev
Glagolski prilog
Složeni glagolski oblici:
Perfekt
Pluskvamperfekt
Kondicional
Futur prvi
Futur drugi
Pasivni glagolski oblici

Imperfekt (lat. imperfectus = nesvršen) prošlo je nesvršeno vrijeme glagola u hrvatskom jeziku i tvori se od nesvršenih glagola, od infinitivne ili prezentske osnove i nastavaka:

  • -ah, -aše, -aše, -asmo, -aste, -ahu
  • -jah, -jaše, -jaše, -jasmo, -jaste, -jahu
  • -ijah, -ijaše, -ijaše, -ijasmo, -ijaste, -ijahu.

Tvorba imperfekta[uredi | uredi kôd]

Imperfekt prema infinitivnoj osnovi se tvori tako da se sufiksalni morfemi infinitivne osnove zamijene s sufiksalnim morfemima imperfektne osnove te se na njih dodaju nastavci -h, -še, -še, -smo, -ste, -.[1]


  • -a- → -ā-

kop-a-ti → kop-ā-h > kopāh


  • -āva- → -āvā-

pro-uč-āva-ti → pro-uč-āvā-h > proučāvāh


  • -īva- → -īvā-

dar-īva-ti → dar-īvā-h > darīvāh


  • -ova- → -ovā-

kup-ova-ti → kup-ovā-h > kupovāh


  • -eva- → -evā-

bič-eva-ti → bič-evā-h > bičevāh


  • -Ø- → -jā-, pri tome može doći do jotacije

pi-Ø-ti → pi-jā-h > pijāh

vuk-Ø-h → vuk-jā-h > vučāh


trub-i-ti → trub-l-jā-h > trubljāh

grub-je-ti → grub-jā-h > grubjāh

slijed-i-ti → slijed-jā-h > slijeđāh

žud-je-ti → žud-jā-h > žuđāh

šaraf-i-ti → šaraf-jā-h > šarafljāh

hval-i-ti → hval-jā-h > hvaljāh

lom-i-ti → lom-l-jā-h > lomljāh

grm-je-ti → grm-l-jā-h > grmljāh

ron-i-ti → ron-jā-h > ronjāh

krijep-i-ti → krijep-l-jā-h > krijepljāh

trp-je-ti → trp-l-jā-h > trpljāh

nos-i-ti → nos-jā-h > nošāh

mlat-i-ti → mlat-jā-h > mlaćāh

šut-je-ti → šut-jā-h > šućāh

lov-i-ti → lov-l-jā-h > lovljāh

živ-je-ti → živ-l-jā-h > življāh

voz-i-ti → voz-jā-h > vožāh

misl-i-ti → misl-jā-h > mišljāh

kasn-i-ti → kasn-jā-h > kašnjāh

prazn-i-ti → prazn-jā-h > pražnjāh

čist-i-ti → čist-jā-h > čišćāh


  • -nu- → -njā-

kis-nu-ti → kis-njā-h > kišnjāh

čez-nu-ti → čez-njā-h > čežnjāh


  • -Ø- → -ijā-

plet-Ø-ti → plet-ijā-h > pletijāh

Glasovne promjene u imperfektu[uredi | uredi kôd]

Kod nekih se glagola provodi sibilarizacija:

  • peći - pecijah, strići - strizijah, teći - tecijah

Kod onih glagola kojima osnova završava na suglasnik i imperfekt tvore nastavkom -jah, provodi se jotacija:

  • nositi - nošah, vidjeti - viđah, dolaziti - dolažah, trubiti - trubljah

Imperfekt pomoćnih glagola[uredi | uredi kôd]

Imperfekt pomoćnih glagola biti i htjeti:

lice jednina množina
1. bijah bijasmo
2. bijaše bijaste
3. bijaše bijahu

-

lice

jednina

množina

1.

htijah htijasmo

2.

htijaše htijaste

3.

htijaše htijahu

Primjeri glagola u imperfektu[uredi | uredi kôd]

Nastavci -ah, -jah i -ijah:

lice jednina množina
1. pisah pisasmo
2. pisaše pisaste
3. pisaše pisahu
lice jednina množina
1. čujah čujasmo
2. čujaše čujaste
3. čujaše čujahu
lice jednina množina
1. pecijah pecijasmo
2. pecijaše pecijaste
3. pecijaše pecijahu

Uporaba[uredi | uredi kôd]

  • Imperfekt je prošlo nesvršeno vrijeme i kao takvo može se tvoriti samo od nesvršenih glagola. Treba se koristiti u izražavanju radnje koja je trajala neko vrijeme u prošlosti ili se zbivala s drugom radnjom u isto vrijeme[2]:
Orwell priopćavaše o španjolskom građanskom ratu iz prve ruke.
  • U svakodnevnom govoru čest je nedostatak razumijevanja razlika imperfekta i aorista, poglavito zbog vrlo sličnih tvorbenih nastavaka:
Mi prestasmo sudjelovati u nastavi. (aorist) (skraćenica: ao.)
Mi prestajasmo sudjelovati u nastavi. (imperfekt) (skraćenica: impf.)
U prvom je primjeru izražena radnja koja je svršila u određenom trenutku u prošlosti, te koristimo svršen glagol i aorist (prestasmo); suprotno tomu, drugi primjer opisuje radnju koja se dulje odvijala određeno vrijeme u prošlosti (prestajasmo)
  • Imperfekt u svakodnevnom govoru posjeduje arhaičan prizvuk te ga se skoro bez iznimke zamjenjuje perfektom:
Orwell je priopćavao o španjolskom građanskom ratu iz prve ruke.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Josip Silić, Ivo Pranjković [2007]. Gramatika hrvatskog jezika, Zagreb: Školska knjiga ISBN 978-953-0-40014-6
  2. [1] Adolfo Veber: Slovnica hèrvatska za srednja učilišta, Zagreb, 1873., str. 158.