Irma Čremošnik
Irma Čremošnik | |
Rođenje | Arad, 12. siječnja 1916. |
---|---|
Smrt | Slano, 29. lipnja 1990. |
Zanimanje | arheologinja |
Portal o životopisima |
Irma Čremošnik (Arad, 12. siječnja 1916. – Slano, 29. lipnja 1990.) bila je slovenska arheologinja.[1]
Rođena je 12. siječnja 1916. u Aradu, gradu u današnjoj Rumunjskoj koji je tada bio dio Austro-Ugarske. Njen otac bio je povjesničar Gregor Čremošnik. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Sarajevu. S obitelji se preselila u Makedoniju gdje joj je otac predavao povijest srednjeg vijeka na Filozofskom fakultetu Sveučilištu u Skoplju. Tamo je Irma diplomirala na studiju klasičnih jezika. Radila je kao profesorica u Tetovu od 1940 do 1941., u Skoplju 1941. i u Nišu od 1941. do 1942. Potom je radila u Ministarstvu prosvjete, Centralnom zavodu i Umjetničkom muzeju. Radila je u sarajevskom Zemaljskom muzeju od 1947. do svog umirovljenja 1976. Doktorirala je 1952. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani.[2]
Radila je na iskapanju rimske vile na lokalitetu Kućišta u Višićima kraj Čapljine, iskapanju rimskih ostataka u Paniku kraj Bileće i na iskapanju brojnih lokaliteta u okolici Bihaća.[2] Pronašla je rana slavenska naselja u Mušičima kraj Višegrada i Batkoviću kraj Bijeljine. Ta naselja ubrajaju se među najstarija slavenska naselja u Bosni i Hercegovini.[3]
Preminula je u Slanom 29. lipnja 1990. Sahranjena je u Ljubljani.[2]
- ↑ Irma Čremošnik, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 11. ožujka 2023.
- ↑ a b c Edin Veletovac, Irma Čremošnik i njen doprinos u oblasti antičke arheologije na prostoru Bosne i Hercegovine, Naučna/Znanstvena konferencija „Bosanskohercegovačke naučnice/znanstvenice i njihov istraživački rad”, Mostar, 2018., str. 235–244.
- ↑ Irma Čremošnik, Nalazi prvih ranoslavenskih naselja u Bosni i Hercegovini, Zgodovinski časopis, 35, 1981., 1–2., str. 93–99.