Prijeđi na sadržaj

Irma Čremošnik

Izvor: Wikipedija
Irma Čremošnik
Rođenje Arad, 12. siječnja 1916.
Smrt Slano, 29. lipnja 1990.
Zanimanje arheologinja
Portal o životopisima

Irma Čremošnik (Arad, 12. siječnja 1916.Slano, 29. lipnja 1990.) bila je slovenska arheologinja.[1]

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rođena je 12. siječnja 1916. u Aradu, gradu u današnjoj Rumunjskoj koji je tada bio dio Austro-Ugarske. Njen otac bio je povjesničar Gregor Čremošnik. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Sarajevu. S obitelji se preselila u Makedoniju gdje joj je otac predavao povijest srednjeg vijeka na Filozofskom fakultetu Sveučilištu u Skoplju. Tamo je Irma diplomirala na studiju klasičnih jezika. Radila je kao profesorica u Tetovu od 1940 do 1941., u Skoplju 1941. i u Nišu od 1941. do 1942. Potom je radila u Ministarstvu prosvjete, Centralnom zavodu i Umjetničkom muzeju. Radila je u sarajevskom Zemaljskom muzeju od 1947. do svog umirovljenja 1976. Doktorirala je 1952. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani.[2]

Radila je na iskapanju rimske vile na lokalitetu Kućišta u Višićima kraj Čapljine, iskapanju rimskih ostataka u Paniku kraj Bileće i na iskapanju brojnih lokaliteta u okolici Bihaća.[2] Pronašla je rana slavenska naselja u Mušičima kraj Višegrada i Batkoviću kraj Bijeljine. Ta naselja ubrajaju se među najstarija slavenska naselja u Bosni i Hercegovini.[3]

Preminula je u Slanom 29. lipnja 1990. Sahranjena je u Ljubljani.[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Irma Čremošnik, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 11. ožujka 2023.
  2. a b c Edin Veletovac, Irma Čremošnik i njen doprinos u oblasti antičke arheologije na prostoru Bosne i Hercegovine, Naučna/Znanstvena konferencija „Bosanskohercegovačke naučnice/znanstvenice i njihov istraživački rad”, Mostar, 2018., str. 235–244.
  3. Irma Čremošnik, Nalazi prvih ranoslavenskih naselja u Bosni i Hercegovini, Zgodovinski časopis, 35, 1981., 1–2., str. 93–99.