Istriotski jezik

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Istriotski)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Istriotski jezik
Speech balloon.svg

Države
govorenja:
Hrvatska
Regije
govorenja:
Istra
Broj govornika: 300-400
Rang:
Razredba: indoeuropski

 italski
  romanski
   zapadnoitalski
    italo-dalmatski
    istriotski

Jezični kôd
ISO 639-1:
ISO 639-2:
ISO 639-3: ist
Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima |Dodatak: Popis jezika

Istriotski (ISO 639-3: ist) je zapadnoitalski jezik koji se danas očuvao tek na području gradova Vodnjana i Rovinja u Istri, Hrvatska. Prema procjenama, jezik ima tek nekoliko desetaka aktivnih govornika i oko 300 ljudi koji ga razumiju i mogu se djelomice njime služiti.[1] Pripada sa talijanskim i još četiri jezika užoj italo-dalmatskoj podskupini.

Romanski jezici u Europi u 20. stoljeću. Istriotski je označen dvjema točkicama pod brojem 16.
Austrijski cenzus iz 1910. godine klasificira Istriote kao Talijane i pokazuje većinsko stanovništvo crvenim bojama (tamnije). Istriotska područja započinju južno od Limskog kanala


Istriotski ili istroromanski jezik, skupina je predmletačkih autohtonih romanskih govora istarskog poluotoka, a čini jezični otok na jugu Istre.[2][3] Istriotski je podrijetlom izravno od srednjevjekovnog latinskog.[4] U prošlosti je bio rašireniji, a danas njime govori 3000 ljudi i govornici su uglavnom stariji stanovnici u samo šest mjesta - Rovinju, Vodnjanu, Fažani, Galižani, Balama i Šišanu. Potiskuje ga istromletački. Ipak, postoji nekoliko rječnika istriotskih govora i vrijedna književna produkcija na istriotskom; na rovinjskome su pisali Ligio Zanini[5] i Giusto Curto, na vodnjanskome piše Loredana Bogliun, a na balskome Romina Floris.[2][3]

Na istriotski snažno utječe istromletački i snažna je venecijanizacija, ali usprkos tome istriotski je sačuvao brojne svojstvene osobine poput nastavka - o ondje gdje je mletački - e (la lato - mlijeko; la carno - meso; sempro - uvijek; posebnost koja je nazočna i u starom veronskom), te jedinstven oblik za 1. i 2. lice u budućem vremenu i u kondicionalu (magnarè - jest ću, jest ćeš; magnaràvi - ja bih jeo, ti bi jeo).[2]

Uz istriotski je u svezi vodnjanski diskant bassi, dvoglasno pjevanje, najniži stupanj našeg pučkog pjevanja.[4]

Radi očuvanja i promicanja istriotskog organiziran je Festival istriotskog narječja koji se održava svake godine počevši od 2013. godine.[2][3]

Usporedba vokabulara[uredi VE | uredi]

Tablica odnosa istriotskog rječnika s latinskim i usko povezanim romanskim jezicima:

Istriotski Talijanski Latinski Venetski Bisiacco Hrvatski
ciave chiave clave(m) ciave ciave ključ
nuoto notte nocte(m) note/not note noć
cantà cantare cantare cantar cantar pjevati
càvara capra capra(m) càvara cavra koza
lengua lingua lingua(m) lengua lengua jezik
piassa piazza platea(m) piassa piassa trg
ponto ponte ponte(m) ponte/pont pont most
ceza chiesa ecclesia(m) cexa cesa crkva
uspadal ospedale hospitale(m) ospedal ospedal bolnica
furmajo formaggio/cacio caseu(m)
lat.vulg.formaticu(m)
formajo formai sir

Primjer jezika[uredi VE | uredi]

Sljedeće je pjesma Grièbani koju je napisao Ligio Zanini[6] rovinjskim dijalektom (Rovigno).

Istriotski Talijanski Hrvatski

 La nostra zì oûna longa cal da griebani:

 i spironi da Monto inda uò salvà,
 e 'l brasso da Vistro uò rastà scuio
 pei grutoni pioûn alti del mar,
 ca ruzaghia sta tiera viecia-stara.
 Da senpro i signemo pissi sensa nom,
 ca da sui sa prucoûra 'l bucon
 par guodi la veîta leîbara del cucal,
 pastadi dala piova da Punente a da Livante
 e cume i uleîi mai incalmadi.
 Fra ste carme zì stà la nostra salvissa,
 cume i riboni a sa salva dal dulfeîn
 fra i scagni del sico da San Damian;
 el nostro pan, nato gra li gruote, zi stà inbinideî
 cul sudur sula iera zbruventa da Paloû...
 e i vemo caminà par oûna longa cal da griebani,
 c'ancui la riesta lissada dali nostre urme.

 La nostra è una lunga strada irta di sassi:

 gli speroni di Monto ci hanno salvato,
 ed il braccio di Vistro è rimasto scoglio
 per le grotte poste più in alto del mare,
 che erode questa antica terra.
 Da sempre siamo pesciolini
 che da soli si procurano il boccone
 per godere la libera vita del gabbiano,
 oppressi dalla pioggia di Ponente e di Levante
 come olivi senza innesti.
 Fra queste insenature è stata la nostra salvezza,
 come i pagelli si salvano dal delfino
 fra le tane della secca di San Damiano;
 il nostro pane, nato tra le grotte, è stato benedetto
 col sudore nell'aia ribollente di Palù...
 ed abbiamo camminato per una lunga strada dissestata,
 che oggi rimane spianate dai nostri passi.

Naš je put dug i zasut kamenjem:

  sjeme smo sačuvali iz Montoa,
  a krak Vistroa ostao je kamenovan
  za špilje koje leže iznad mora,
  koje erodiraju ovu drevnu zemlju.
  oduvijek smo bili klenovi
  koji su samo jedan zalogaj dali
  galebovima za slobodan život,
  potlačen kišom sa zapada i istoka
  poput nekalemljenih stabala maslina.
  iza ovih ulaza je i naš spas,
  kako se riboni spašavaju od dupina
  među suhim gnijezdima San Damiana;
  naš je kruh, spravljen u pećinama, blagoslovljen
  od znoja u ključavom Palùevom dvoru...
  i krenuli smo dugom grubom cestom,
  koja danas ostaje izravnana našim koracima.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. jutarnji.hr: DJEDOVI I BAKE IH JAKO RIJETKO GOVORE Čak tri hrvatska jezika su na listi najugroženijih u Europi!, pristupljeno 18. kolovoza 2015.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Glas Istre FESTIVAL ISTRIOTSKOG NARJEČJA: Očuvati i promicati drevni dijalekt 26. rujna 2018. (pristupljeno 21. prosinca 2019.)
  3. 3,0 3,1 3,2 Općina Ližnjan 5. Festival istriotskog narječja – 5. Festival dell’Istrioto (pristupljeno 21. prosinca 2019.)
  4. 4,0 4,1 Turistička zajednica Grada Vodnjana I Bassi (pristupljeno 21. prosinca 2019.)
  5. Postoji detaljnjiji članak o autoru na talijanskoj Wikipediji.
  6. Postoji detaljnjiji članak o autoru na talijanskoj Wikipediji.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P linguistics.svg Nedovršeni članak Istriotski jezik koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.