Vodnjan
Vodnjan - Dignano | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Istarska |
Gradonačelnik | Edi Pastrovicchio |
Površina[1] | 101 km2 |
Površina središta | 42,9 km2 |
Koordinate | 44°58′N 13°51′E / 44.96°N 13.85°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
Ukupno | 5 838 |
– gustoća | 58 st./km2 |
Urbano | 3 133 |
– gustoća | 136 st./km2 |
Poštanski broj | 52215 |
Pozivni broj | (0)52 |
Autooznaka | PU |
Stranica | www.vodnjan.hr |
Vodnjan - Dignano na zemljovidu Hrvatske |
Vodnjan - Dignano (tal. [diɲˈɲaːno], istriot. Diegnan, čak. Vodnan[3]) je grad u južnoj Istri, desetak kilometara sjeverno od Pule (Istarska županija, zapadna Hrvatska). Vodnjan je jedan od centara istriotskog jezika. U crkvi sv. Blaža nalazi se svjetski poznata zbirka relikvija u Vodnjanu kao i Vodnjanske mumije svetaca.
Gradska naselja[uredi | uredi kôd]
Gradu Vodnjanu pripada 4 naselja (stanje 2006.), to su:
Tu su još i okolna sela kao što su Brščići, Juršići, Majmajola itd.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Područje Grada Vodnjana se nalazi na plodnom nizinskom području na jugu Istre koja na zapadu kod Peroja izbija na more. Oko 10 km sjeverno je od Pule na koordinatama 44°57′40″ s.g.š.i 13°51′10″ i.g.d., a najviša točka iznosi 147 m.n.v. Zauzima površinu od 102 km2.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Po legendi Vodnjan je nastao tako da se udružilo 7 rimskih villa rustica unutar agera Colonia Julia Pola. U rimsko vrijeme se nazivao Praedium Athenianum da bi kasnije prešlo na Vicus Attinianum ili Adinianum da bi u srednjem vijeku prešlo s Diniano - Dignano.(Dinjano). Kojim glasovnim promjenama je Dinjan kod Slavena prešao u Vodnjan nije poznato.
U srednjem vijeku se gradi kaštel koji je bio smješten na Narodnom trgu (Piaza del Popolo), nepravilnog oblika s 3 porte: jedna je izlazila na Mercerie (dućane sitne robe), druga na Kontradu del Forno Grande (Velike pekare), a treća na spoj 2 kontrada, Portarol i za katedralu.
1806. taj se kaštel ruši, a od klesanog kamenja s kaštela se popločavaju okolne ulice.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prema AU popisu stanovništva iz 1910. općina Vodnjan (isto područje kao i današnji Grad) je imala 6.087 stanovnika, od toga 5.801 Talijan, Nakon velikog istarkog egzodusa 1951. je ostao 1041 stanovnik. Autohtono stanovništvo Vodnjana, Bumbari, danas čine manji postotak (20% u 2001, 15% u 2011.) u odnosu na doseljeno stanovništvo koje je vrlo raznoliko. Najviše ima Hrvata, a ostale nacionalnosti su Romi, Bošnjaci i Slovenci. Ukupno na područki Gradač je bilo 6119 stanovnika (2011.) dok je sam Vodnjan imao 1501 stanovnika u odnosu na 2.514 1931. g.
Talijanska zajednica je najviše zastupljena u Vodnjanu (1/4 stanovnika) te u Galežani (oko 50%).
Romi - u Vodnjanu su najveća romska zajednica u Istri sa svojim Udruženjem Roma Istre (Cidinipè Romano anne Istria) te imaju i svog predstavnika u vijeću Grada.
I Crnogorci u Peroju su povijesna zajednica koja je stoljećima uspjela sačuvati svoju pravoslavnu vjeru i običaje u svom udruženju "Peroj 1657".[4]
Inače, unatoč mehaničkom priljevu, prevladava demografski pad, tj. ima više umrlih nego rođenih, iako ima iznimaka.
broj stanovnika | 4825 | 5987 | 6828 | 7035 | 7881 | 9066 | 8379 | 8330 | 5609 | 4334 | 6297 | 6259 | 5261 | 5538 | 5651 | 6119 | 5838 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
broj stanovnika | 3824 | 4731 | 5315 | 5152 | 5540 | 5916 | 5642 | 5424 | 3482 | 2576 | 3623 | 3636 | 3566 | 3678 | 3406 | 3613 | 3133 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Uprava[uredi | uredi kôd]
Vodnjan je nedavno postao gradom, a njime upravlja gradonačelnik Edi Pastrovicchio.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Najvažnija privrednaa grana je tradiconalno maslinarstvo, proizvodnja ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Postoji nekoliko uljara.
Ostim toga stanovništvo se bavi vinogradarstvom, stočarstvom, trgovinom, uglavnom domaćom proizvodnjom.
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Venerio Trevisan, slikar
- Fran Dominko (1903. – 1987.), jedan od najpoznatijih slovenskih astronoma.
- Luigi Donora (r. 1935.), skladatelj
- Giuseppe del Ton (1900. – 1997.) - filolog, svećenik i pisac
- Bartolomeo Biasoletto, farmaceut, botaničar i prirodoslovac
- Loredana Bogliun, književnica, stvara na istriotskom
- Marija Mikelić (Kuftići, 1. siječnja 1914. - Stara Barbariga, 3. ožujka 2020.), najstarija Istrijanka, pokopana u Vodnjanu[5]
- Bartolomeo Biasoletto, farmaceut, botaničar
- Livio Morosin, glazbenik.
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
- Nužno je navesti ono po čemu se Vodnjan posebno ističe, a to je zbirka relikvija u Vodnjanu kao i vodnjanske mumije svetaca. Nalaze se iza glavnog oltara - u sakristiji. Znanstvenici ih drže čudom jer su stoljećima netaknute i neraspadnute iako nisu bile hermetički tretirane.
- Još jedno poznato obilježje je vodnjanski zvonik koji je najviši u Istri (60 m).·
- Palača Bettica (Betika),
- romanička kapelica sv. Križa (santa Croce),
- renesansna palača (Kaštel)
- U Vodnjanu su su još crkve Madone Karminske, sv. Martina, Madone Traverse, sv. Katerine, sv. Roka, sv. Nedjelje te sv. Margarete.
- Vodnjanska okolica bogata je znamenitostima poput kažuna
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
Malo dalje od centra grada nalazi se Osnovna škola Vodnjan koja je jedina u Hrvatskoj podjeljena na dva odjela - hrvatski (a,b) i talijanski (t). Iako ima samo oko 350 učenika, škola ima dvije knjižnice, veliku dvoranu s gledalištem, nogometno i košarkaško igralište te stazu za trčanje i skok u dalj.
Blizu škole nalazi se dječji vrtić "Petar Pan" s jaslicama i prikladnim igralištem izvan objekta.
U samom srcu nalazi se vrlo bogato opremljena gradska knjižnica.
Kultura[uredi | uredi kôd]
Svakako najveća posebnost ovog kraja jeste istriotski jezik autohtonog taanovništva još iz rimskih vremena (preostao u trokutu Rovinj - Bale - Vodnjan).
Najbitniji događaj je Bumbarska fešta koja se održava u kolovozu
Svakog svibnja od 1997., u Vodnjanu se održava Dječji festival duhovne glazbe Iskrice.
Vatrama Svetog Ivana koje se obilježavaju 23. lipnja započinje poznato Vodnjansko ljeto s brojnim koncertima, predstavama, izložbama i ostalim zabavnim programom.
Još jedan od bitnijih datuma je 3. veljače kada se slavi zaštitnik grada Vodnjana - Sveti Blaž. U crkvi Sv. Blaža, najvećoj i najpoznatijoj crkvi u Istri, održava se svečana misa u kojoj se mogu dodirnuti relikvije poznatog sveca.
Sport[uredi | uredi kôd]
Galerija[uredi | uredi kôd]
-
Crvena zgrada u središtu grada
-
Vodnjan
-
Vodnjan
-
freska „Šarenoga majstora“ iz XV. stoljeća, s prikazom Svete mučenice, u crkvi sv. Margarete kod Vodnjana, Istra
-
Kip svećenika i filologa Giuseppea Del Tona
Vidi također[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988., ISBN 86-385-0070-X, str. 109., [str. 108. – 112.], (NSK)
- ↑ Peroj 1657 Arhivirana inačica izvorne stranice (Wayback Machine)
- ↑ Glas Istre Borka Petrović: U 107. GODINI UMRLA VJEROJATNO NAJSTARIJA ISTRANKA MARIJA MIKELIĆ IZ BARBARIGE: Okružena obitelji mirno pošla "pod pine u Vodnjan" gdje joj je već cila kumpanija, 3. ožujka 2020. (pristupljeno 5. ožujka 2020.)
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |