Ivan Focht

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ivan Focht
Ivan Focht
Rođenje 7. lipnja 1927.
Smrt 20. listopada 1992.
Posljednje počivalište Mirogoj
Nacionalnost Hrvat
Etnicitet Židov
Državljanstvo Hrvatska
Zanimanje filozof, mikolog
Portal: Životopis

Ivan Focht (Sarajevo, 7. lipnja 1927.Zagreb, 20. listopada 1992.), hrvatski i bosanskohercegovački filozof i mikolog.

Životopis[uredi VE | uredi]

Ivan Focht je rođen 7. lipnja 1927. u Sarajevu. Židovskog[1][2] je podrijetla, te je kao mladić doživio Holokaust i gubitak roditelja. Tijekom Drugoga svjetskoga rata, 1944. godine, cijela obitelj Focht je uhićena, pošto je u njihovoj kući otkriven materijal vojne prirode i tiskara mjesnoga komiteta Saveza komunista Jugoslavije. Focht se nakon toga pridružio partizanima.[2] Focht je završio Filozofski fakultet u Zagrebu u klasi Vladimira Filipovića. Nakon obrane doktorske teze vratio se u Sarajevo, gdje je predavao estetiku na odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu i na Muzičkoj akademiji sve do odlaska u mirovinu. Potom se preselio u Zagreb, gdje je proveo ostatak života. Focht je bio filozof fenomenološke orijentacije, koji se već u ranim djelima odmicao od marksističkog i psihologističkog tumačenja umjetnosti. Glazba je u njegovim tekstovima imala ontološku prednost u odnosu na sve ostale umjetnosti. U glazbenoj umjetnosti, osobito onoj Bachovoj, Focht je pokušavao razotkriti bitnost pitagorejskog ostvarenja glazbe. Utemeljena brojem te na zakonima kosmosa što su ih ustanovili Pitagora i njegovi učenici, Bachova glazba prema tumaćenju Ivana Fochta nije puki odraz subjekta, niti odraz društvene zbilje, jednako tako ona nije izraz ljudskih osjećaja, nego tajna života ustrojena i ugođena prema kozmičkim zakonima.[3][4]

Ivan Focht se pored estetike bavio i gljivarstvom, te je objavio nekoliko značajnih knjiga o gljivama. Također je bio jedan od prvih teoretičara znanstvene fantastike u nas, smatrajući kako je naše doba doba odumiranja filozofije, odnosno doba znanosti i znanstvene fantastike. Svi članovi obitelji su ubijeni — spasio se jedino Ivan Focht. Bio je dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.[3][4] Ivan Focht je preminuo u Zagrebu, 20. listopada 1992. godine. Sahranjen je na Mirogoju.[5]

Knjige[uredi VE | uredi]

  • (1959.): Istina i biće umjetnosti, Sarajevo: Svjetlost.
  • (1961.): Mogućnost, nužnost, slučajnost, stvarnost / Hegelovo učenje o odumiranju umjetnosti, Sarajevo: Veselin Masleša.
  • (1965.): Moderna umetnost kao ontološki problem, Beograd: Institut društvenih nauka.
  • (1972.): Uvod u estetiku, Sarajevo: Zavod za izdavanje udžbenika.
  • (1976.): Tajna umjetnosti, Zagreb: Školska knjiga.
  • (1979.): Gljive Jugoslavije, Beograd: Nolit.
  • (1980.): Savremena estetika muzike: Petnaest teorijskih portreta, Beograd: Nolit.
  • (1986.): Ključ za gljive, Zagreb: Naprijed.
  • (1987.): Naši vrganji, Zagreb: Znanje.

Izabrani članci[uredi VE | uredi]

  • (1950.): Marks o ljudskoj slobodi, Zora, 3, br. 9, 38-46.
  • (1953.): Shematiziranje podjele materijalizam-idealizam u obradi istorije filozofije, Pregled, 3, br. 10.
  • (1956.): Realizam-modernizam, Kulturni radnik, br. 10, 7-14.
  • (1957.): Neobičan položaj moderne muzike, Kulturni radnik, br. 1-2, 14-20.
  • (1958.): Pavle Stefanović, "Tragom tona", Izraz, br. 7-8, 101-104.
  • (1958.): Sedlmayrova dijagnoza, II: Pet bolesti moderne umjetnosti, Izraz, 2, br. 10, 331-341.
  • (1959.): Apstraktno slikarstvo pod udarima, Izraz, br. 7-8.
  • (1959.): Najnoviji Lukačev estetički pokušaj, Izraz, 3, knj. 6, br. 11-12, 488-500.
  • (1959.): Problemi realizma, Izraz, 3, knj. 5, br. 4, 413-421.
  • (1959.): Rudi Supek: Umjetnost i psihologija, Izraz, 3, knj. 5, 535-538.
  • (1959.): Stravinski nije protiv Haydna, Izraz, 3, knj. 5, br. 6, 593-597.
  • (1960.): Kierkegaard o odnosu forme i sadržaja, Izraz, br. 7-8, 31-45.
  • (1960.): Kierkegaard o pjesničkoj egzistenciji, Izraz, br.9, 172-182.
  • (1961.): Tegobe teorije odraza, Izraz, 5, knj. 2, 149-165.
  • (1963.): Humanost umjetnosti, u: Branko Bošnjak i Rudi Supek (ur.), Humanizam i socijalizam, knj. 1, Zagreb: Naprijed, 217-234.
  • (1964.): Izgledi fenomenološke estetike muzike, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 3, knj. 6, br. 11, 679-712.
  • (1966.): Umjetnička tehnika i tehnifikacija umjetnosti, Praxis, 3, br. 2, 167-180.
  • (1967.): Granica Hartmannove estetike, Praxis, 4, br. 5-6, 749-754.
  • (1967.): Umjetnost i partijnost, Izraz, 9, br. 8-9, 815-822.
  • (1969.): O knjizi Dragutina Gostuškog "Vreme umetnosti", Treći program Radio Beograda, br. 1, proljeće, 245-254.
  • (1969.): Estetički programi časopisa, Treći program Radio Beograda, br. 2, ljeto, 219-230.
  • (1970.): Teorijski autoportret, Treći program Radio Beograda, br. 4, zima, 324-332.
  • (1971.): Modalitet umjetnosti, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 10, knj. 22, br. 9, 338-346.
  • (1971.): Umjetnost kao objektivirani duh, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 10, knj. 22, br. 10-11, 552-558.
  • (1972.): Adornova podjela umjetnosti na "avangardnu" i "masovnu", Kulturni radnik, br. 5, 83-89.
  • (1972.): La notion pythagoricienne de la musique: contribution a sa determination, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, god. 3, br. 2, 161-172
  • (1972.): Korčulanske gljive sabrane u prosincu, Zbornik otoka Korčule, sv. 2, 229-240.
  • (1973.): Šta je muzika, Treći program Radio Beograda, br. 16, zima, 345-354.
  • (1973.): Ukus malograđanina, Treći program Radio Beograda, br. 17, proljeće, 259-266.
  • (1973.): "Forma" i forme, Treći program Radio Beograda, br. 18, ljeto, 325-366.
  • (1973.): Otvorenost za vrednote, Treći program Radio Beograda, br. 19, jesen, 59-70.
  • (1974.): Adornos gnoseologistische Einstellung zur Musik, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, god. 5, br. 2, 265-276.
  • (1974.): Andreas Liess: Der Weg nach Innen (Ortung ästhetischen Denkens heute), Verlag San Michele, Zürich 1973, pp. 134 (recenzija), International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 5, br. 2, 346-350.
  • (1974.): Amuzija hegelijanstva, Polja, 20, br. 186-187, 12-14.
  • (1974.): Slika čovjeka i kosmosa, Treći program Radio Beograda, br. 21, proljeće, 523-562.
  • (1975.): Granice ontologije umjetnosti u istraživanju književnog djela, Teka, br. 8, proljeće, 318-328.
  • (1975.): Geneza literature, Treći program Radio Beograda, br. 24, zima, 71-128.
  • (1975.): Filozofija prirode, Treći program Radio Beograda, br. 27, jesen, br. 27, 29-112.
  • (1975.): Semiotics and aesthetics: Some preliminary questions of methodology, u: Gino Stefani (ur.), Proceedings of the 1st International Congress on Semiotics of Music. Beograd, 17-21 Oct. 1973, Pesaro: Centro d’Iniziativa Culturale, 245-248.
  • (1976.): Put k ontologiji umjetnosti, u: Ante Marušić (ur.), Svijet umjetnosti: Marksističke interpretacije, Zagreb: Školska knjiga, 195-212.
  • (1976.): Esej kao protuteža filosofijskom sistemu, Delo, 22, br. 5, 30-39.
  • (1976.): Gljive dubrovačkog kraja, Dubrovnik, br. 6, 89-102.
  • (1977.): Muzika i simbolika brojeva, Polja, 23, br. 220-221, 3-6.
  • (1978.): Smrt i beskonačnost, Polja, 24, br. 236, 31-33.
  • (1978.): Filozofija muzike, u: Dobroslav Smiljanić (ur.), Filozofija umetnosti, Beograd: Kolarčev narodni univerzitet, 145-155.
  • (1978.): Filozofija izvan struke, Treći program Radio Beograda, br. 36, zima, 195-216.
  • (1978.): Savremeni estetičari muzike: Muzičari o muzici, Treći program Radio Beograda, br. 39, jesen, 451-481.
  • (1979.): Filozofski pogledi Franca Kafke: Jedan nacrt, Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, br. 3, 251-259.
  • (1979.): (Meta)estetika ili estetike marksizma, u: Sreten Petrović, Marksistička estetika: Kritika estetičkog uma, Beograd: BIGZ, 1-9.
  • (1980.): Problem identiteta muzičkog djela, Život umjetnosti, br. 29/30, 92-102
  • (1980.): Jankelevičev muzičko-estetički agnosticizam, Polja, 26, br. 256-257, 197-200.
  • (1980.): Kriza ili kataklizma: Hegel i moderna umetnost, Politika, broj od 14. 6., 10.
  • (1981.): Glazba i gljive padoše nam s neba, Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, br. 6, 195-201.
  • (1981.): Nesreća u sreći, Polja, 27, br. 264, 57-59.
  • (1983.): Estetika i moderna umjetnost, Polja, 29, br. 288, 70-72.

Prijevodi, predgovori[uredi VE | uredi]

  • (1955.): Günther Anders: Kafka - za i protiv, preveo Ivan Focht, Sarajevo: Narodna prosvjeta.
  • (1960.): Benedetto Croce: Estetika kao nauka o izrazu i opća lingvistika, preveo Vinko Vitezica, predgovor Ivan Focht, Zagreb: Naprijed.
  • (1960.): György Lukacs: Prolegomena za marksističku estetiku: posebnost kao centralna kategorija estetike, preveo Milan Damjanović, uvodna studija Ivan Focht, Beograd: Nolit.
  • (1960.): Max Raphael: Teorija duhovnog stvaranja na osnovi marksizma, preveo Konstantin Petrović, predgovor Ivan Focht, Sarajevo: Veselin Masleša
  • (1963.): Max Dessoir: Estetika i opća nauka o umjetnosti, preveo Ivan Focht, Sarajevo: Veselin Masleša.
  • (1968.): Theodor W. Adorno: Filozofija nove muzike, preveo i predgovor napisao Ivan Focht, Beograd: Nolit.
  • (1977.): Eduard Hanslick: O muzički lijepom, predgovor i prijevod Ivan Focht, Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod.
  • (1987.): Vladimir Jankélévitch: Muzika i neizrecivo, prevela Jelena Jelić, predgovor Ivan Focht, Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Lamed (List za radoznale); Predrag Finci; Sarajevski Pinkas; stranica 11; godina 6., broj 7., srpanj 2013., Preuzeto 12. siječnja 2014.
  2. 2,0 2,1
    Morate navesti arhivurl= i arhivnadnevak= dok rabite {{Citiranje www}},
    Mile Stojic (28. travnja 2000.). Huni su razbili srce kontinenta. Dani, preuzeto 12. siječnja 2014.
  3. 3,0 3,1 Ivan Focht. bh-leksikon.ba, preuzeto 12. siječnja 2014.
  4. 4,0 4,1 Ljerka Schiffler, »Ivanu Fochtu - In memoriam«, Časopis Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 8, No. 1-2 (35-36), Zagreb, prosinac 1992., str. 5. – 6., ISSN 1847-4489 (Hrčak)
  5. Gradska groblja Zagreb: Ivan Focht, Mirogoj RKT-64-I-16

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ivan Focht - mikolog