Ivan Kostrenčić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ivan Kostrenčić
Ivan Kostrenčić
Rođenje 16. studenog 1844.
Smrt 9. ožujka 1924.
Poznat(a) po knjižničarstvo
Portal: Životopis

Ivan Kostrenčić (Crikvenica, 16. studenog 1844. – Crikvenica, 9. ožujka 1924.), prvi hrvatski profesionalni knjižničar i prvi sveučilišni knjižar. Otac je Marka Kostrenčića.

Životopis[uredi VE | uredi]

Ivan Kostrenčić završio je bogosloviju u Budimpešti (1866.), a povijest i slavistiku u Beču (1868.), gdje je do 1875. radio u negdašnjoj Dvorskoj, odnosno današnjoj Austrijskoj nacionalnoj knjižnici.

Bio je prvi hrvatski profesionalni knjižničar. Na poziv bana Ivana Mažuranića, spajanjem knjižnica bivše Pravoslovne akademije i Narodnoga muzeja, ustrojio je u novoosnovanome zagrebačkom Sveučilištu suvremenu sveučilišnu knjižnicu (današnja Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu), kojoj je bio ravnatelj od 1875. do 1911. Zahvaljujući njemu u njoj je prikupljena i bogata hrvatska nacionalna građa, čime je utrt put njezinu razvoju kao nacionalne knjižnice i bibliografskoga središta za izradbu hrvatskih retrospektivnih bibliografija.

Zauzimao se za zaštitu vrijedne građe pa je pridonio odluci o izgradnji prve namjenske zgrade knjižnice na Marulićevu trgu.[1] Bio je dugogodišnji tajnik i blagajnik Matice hrvatske (1878.–1901.). Za boravka u Beču otkrio je rukopis F. K. Frankapana iz 1671., iz kojega je objavio izbor (Vrtić, 1871.); ondje je objavio i građu za proučavanje hrvatskoga protestantskoga pokreta.

Izvori[uredi VE | uredi]


Globe stub.svg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatske enciklopedije
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33392
koji je klauzulom na stranici http://enciklopedija.lzmk.hr/o_portalu.aspx
označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0