Ivan Krstitelj Pavković

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
mons. Ivan Krstitelj Pavković
IvanKrstiteljPavkovicPublicDomain.jpg
Pravo ime Ivica Pavković
Rođen 17. listopada 1917.
Pavkovići (Žumberak)
Umro 4. lipnja 1994.
Križevci
Zaređen 16. rujna 1945.
Počasti Godine 2002. postavljena je spomen-ploča na crkvi u Grabru pokretaču Žumberačkog krijesa.
Portal o kršćanstvu
Portal o životopisima

Ivan Krstitelj Pavković (Pavkovići (Žumberak, 17. listopada 1917. - Križevci, 4. lipnja 1994.)), istaknuti hrvatski grkokatolički svećenik, crkveni pjesnik i prevodilac liturgijskih tekstova i liturgičar. Bio je rektor Grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu, Žumberački biskupski vikar i zagrebački grkokatolički Župnik.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Ivan K. Pavković rođen je u Pavkovićima, zaselku župe Grabar na Žumberku.[1] Osnovnu je školu pohađao u Grabru i Pećnom, Malo sjemenište i gimnaziju u Lavovu u Ukrajini. Zbog početka drugog svjetskog rata vraća se u Zagreb gdje studira i diplomira na katoličkom bogoslovnom fakultetu.

Zaređen je u izvanrednim uvjetima komunističkih represija nad Katoličkom crkvom u Hrvatskoj. U bolnici u Vinogradskoj ulici je kao zatočenik dovršavao svoj život križevački vladika dr. Janko Šimrak, koji ga je zaredio u tamošnjoj kapeli časnih sestara milosrdnica.

Kratko je vrijeme upravljao župom Drage, a zatim je 1946. imenovan prefektom Grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu. U rujnu 1956. imenovan je rektorom toga Sjemeništa i župnikom gkt. župe sv. Ćirila i Metoda na Gornjem Gradu. Kao dugogodišnji upravitelj Sjemeništa odgojio je mnoge naraštaje svećenika križevačke biskupije. U teško doba uspio je obnoviti Sjemenište i župnu crkvu u Zagrebu, crkvu i župni dvor u Stojdragi, također u Sošicama, kapelu sv. Petke na Budinjaku, te uspostaviti župnu kuću s kapelom u Stenjevcu.

Zbog narušenog zdravlja na službi župnika zahvalio se 1984, a na službi rektora 1990. Neko je vrijeme živio u križevačkom biskupskom dvoru, a zatim u tamošnjem samostanu bazilijanki.[2]

Liturgijska i pastoralna djela[uredi | uredi kôd]

Preveo je na hrvatski jezik iz crkvenoslavenskog i izdao Liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga, sv. Bazilija Velikog i Grigorija Dvoslova (Pretposvećenih darova). Uz to je preveo veliki dio Trebnika (službe sakramenata i raznih blagoslova) i Časoslova. Prijevodi Pavkovića su i danas važan temelj suvremenih prijevoda na hrvatski jezik.

Uz crkvene pjesme je skladao također svjetovnu poeziju, koja je objavljena u raznim zbirkama.[3]

Sakupio je i izdao zbirku propovijedi Iz njihove ostavštine i dr. te Gospodi pomiluj: Molitvenik za grkokatolike. Izdao je i dvije knjige žumberačkih narodnih običaja.[4] U samostanu bazilijanki u Sošicama utemeljio je zbirku žumberačkih starina. Godine 1978. pokrenuo je godišnjak Žumberački krijes i urešivao ga do g. 1987.

Bibliografija[uredi | uredi kôd]

  • Liturgika: Katolička liturgika grčko slavenskog obreda, Zagreb : Grkokatoličko sjemenište, 1963.
  • Gospodi pomiluj: Molitvenik za grkokatolike, ur. Ivan Krst. Pavković, Zagreb : Grkokatoličko sjemenište 1961.
  • Neka staro ostane uspomena slatka : prilog etnografiji Žumberka, Zagreb : Ivica Pavković, 1975.
  • Žumberački narodni običaji : knjiga prva, Zagreb : Ivica Pavković, 1976.
  • Žumberački krijes, Zagreb : Hrvatski grkokatolički dekanati : Kršćanska sadašnjost, kao urednik: 1977-1987.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Umro mons. Ivan K. Pavković, prvak hrvatskih grkokatoličkih svećenika, pristupljeno 13. svibnja 2022.
  2. Umro mons. Ivan K. Pavković, prvak hrvatskih grkokatoličkih svećenika, pristupljeno 13. svibnja 2022.
  3. Pjesme hrvatskih nepjesnika, ur. Đuro Kokša, Zagreb : Glas Koncila, 1994. Također u raznim izdanjima Žumberačkog krijesa.
  4. Neka staro ostane uspomena slatka i Žumberački narodni običaji.