Ivan Krstitelj Pavković
| mons. Ivan Krstitelj Pavković | |
|---|---|
 | |
| Pravo ime | Ivica Pavković |
| Rođen | 17. listopada 1917. Pavkovići (Žumberak) |
| Umro | 4. lipnja 1994. Križevci |
| Zaređen | 16. rujna 1945. |
| Počasti | Godine 2002. postavljena je spomen-ploča na crkvi u Grabru pokretaču Žumberačkog krijesa. |
| Portal o kršćanstvu | |
| Portal o životopisima | |
Ivan Krstitelj Pavković (Pavkovići, Žumberak 17. listopada 1917. – Križevci, 4. lipnja 1994.), istaknuti hrvatski grkokatolički svećenik, crkveni pjesnik i prevodilac liturgijskih tekstova i liturgičar. Bio je rektor Grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu, Žumberački biskupski vikar i zagrebački grkokatolički Župnik.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Ivan K. Pavković rođen je u Pavkovićima, zaselku župe Grabar na Žumberku.[1] Osnovnu je školu pohađao u Grabru i Pećnom, Malo sjemenište i gimnaziju u Lavovu u Ukrajini. Zbog početka drugog svjetskog rata vraća se u Zagreb gdje studira i diplomira na katoličkom bogoslovnom fakultetu.
Zaređen je u izvanrednim uvjetima komunističkih represija nad Katoličkom crkvom u Hrvatskoj. U bolnici u Vinogradskoj ulici je kao zatočenik dovršavao svoj život križevački vladika dr. Janko Šimrak, koji ga je zaredio u tamošnjoj kapeli časnih sestara milosrdnica.
Kratko je vrijeme upravljao župom Drage, a zatim je 1946. imenovan prefektom Grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu. U rujnu 1956. imenovan je rektorom toga Sjemeništa i župnikom gkt. župe sv. Ćirila i Metoda na Gornjem Gradu. Kao dugogodišnji upravitelj Sjemeništa odgojio je mnoge naraštaje svećenika križevačke biskupije. U teško doba uspio je obnoviti Sjemenište i župnu crkvu u Zagrebu, crkvu i župni dvor u Stojdragi, također u Sošicama, kapelu sv. Petke na Budinjaku, te uspostaviti župnu kuću s kapelom u Stenjevcu.
Zbog narušenog zdravlja na službi župnika zahvalio se 1984, a na službi rektora 1990. Neko je vrijeme živio u križevačkom biskupskom dvoru, a zatim u tamošnjem samostanu bazilijanki.[2]
Liturgijska i pastoralna djela[uredi | uredi kôd]
Preveo je na hrvatski jezik iz crkvenoslavenskog i izdao Liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga, sv. Bazilija Velikog i Grigorija Dvoslova (Pretposvećenih darova). Uz to je preveo veliki dio Trebnika (službe sakramenata i raznih blagoslova) i Časoslova. Prijevodi Pavkovića su i danas važan temelj suvremenih prijevoda na hrvatski jezik.
Uz crkvene pjesme je skladao također svjetovnu poeziju, koja je objavljena u raznim zbirkama.[3]
Sakupio je i izdao zbirku propovijedi Iz njihove ostavštine i dr. te Gospodi pomiluj: Molitvenik za grkokatolike. Izdao je i dvije knjige žumberačkih narodnih običaja.[4] U samostanu bazilijanki u Sošicama utemeljio je zbirku žumberačkih starina. Godine 1978. pokrenuo je godišnjak Žumberački krijes i urešivao ga do g. 1987.
Bibliografija[uredi | uredi kôd]
- Liturgika: Katolička liturgika grčko slavenskog obreda, Zagreb : Grkokatoličko sjemenište, 1963.
- Gospodi pomiluj: Molitvenik za grkokatolike, ur. Ivan Krst. Pavković, Zagreb : Grkokatoličko sjemenište 1961.
- Neka staro ostane uspomena slatka : prilog etnografiji Žumberka, Zagreb : Ivica Pavković, 1975.
- Žumberački narodni običaji : knjiga prva, Zagreb : Ivica Pavković, 1976.
- Žumberački krijes, Zagreb : Hrvatski grkokatolički dekanati : Kršćanska sadašnjost, kao urednik: 1977-1987.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Umro mons. Ivan K. Pavković, prvak hrvatskih grkokatoličkih svećenika, pristupljeno 13. svibnja 2022.
- ↑ Umro mons. Ivan K. Pavković, prvak hrvatskih grkokatoličkih svećenika, pristupljeno 13. svibnja 2022.
- ↑ Pjesme hrvatskih nepjesnika, ur. Đuro Kokša, Zagreb : Glas Koncila, 1994. Također u raznim izdanjima Žumberačkog krijesa.
- ↑ Neka staro ostane uspomena slatka i Žumberački narodni običaji.