Grgur I.

»Sveti Grgur« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Sveti Grgur (razdvojba).

Grgur I. Gregorius I

Pravo ime	Ugolino di Conti
Početak pontifikata	3. rujna 590.
Kraj pontifikata	12. ožujka 604.
Prethodnik	Pelagije II. ( 579. – 590.)
Nasljednik	Sabinijan (604. – 606.)
Rođen	oko 540. Rim, Italija
Umro	604. Rim
Papinski grb
Svetac
Slavi se u	Rimokatolička Crkva Pravoslavna Crkva Anglikanska Crkva Luteranska Crkva
Spomendan	3. rujna
Simboli	knjiga, golub
Zaštitnik	pjevača, glazbenika, učitelja, papa
Ostali pape imena Grgur
Portal o kršćanstvu

Grgur I. Veliki, papa od 3. rujna 590. do 12. ožujka 604., crkveni naučitelj i svetac.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Otac mu je bio Gordijan, a majka Sveta Silvija. Najprije je bio prefekt (572. – 573.), a potom osniva šest samostana na Siciliji i samostan svetog Andrije u Rimu. Od 579. do 585. godine bio je izaslanik pape Pelagija II. na bizantskom dvoru, a izabran je za papu 590. godine.

Kao papa preustrojio je upravu nad papinskim teritorijem i crkvenim dobrima po pokrajinama. Također je poticao širenje benediktinskog reda, pokretao misionarsku djelatnost (pokrštenje Angla), reformirao crkvene ceremonije i crkveno pjevanje.

Sakupio je zbirku (v. Antifonarij) kanoniziranih koralnih melodija koje se njemu u čast zovu gregorijanski koral. Gregorijanski korali koriste heksatonske ljestvice, s dvanaest modusa. Prema obliku, razlikuju se akcentus i koncentus.

Postavio Schola cantorum na čvrste temelje.^[1]

Spretnom politikom prema Langobardima postavio je temelje kasnijoj političkoj moći papinstva. Prvi je upotrijebio izraz sluga slugu Božjih (lat. servus servorum Dei) kao jedan od naslova rimskih papa. Iz njegovih djela crpe se podaci o kulturnoj povijesti ranog srednjeg vijeka. Bio je prvi latinski pisac koji je spomenuo Slavene u Istri i Dalmaciji.

Djela[uredi | uredi kôd]

Pastoralno pravilo (Regula pastoralis)
Homilije (Homiliae)
Četiri knjige dijaloga (Dialogorum libri IV)
Komentar Knjige o Jobu (Moralia in Job)

Izvori[uredi | uredi kôd]

Bilješke i literatura

Grgur I. Veliki, sv., Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr
Josip Antolović, Duhovni velikani: sveci Katoličke crkve, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb, 1998., svezak II., str 256-258, ISBN 9536257491 (djelomično dostupno na Sveti Grgur Veliki, sveci.net)
Vinko Grubišić, Latinska poezija srednjega vijeka, Alfa, Zagreb, 2010., ISBN 9789532972658

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Grgur I.

Mrežna mjesta

Documenta Catholica Omnia: Grgur I. Veliki (lat.)

Crkveni naučitelji

Albert Veliki • Alfons Liguori • Ambrozije • Anselmo Canterburyjski • Antun Padovanski • Atanazije Aleksandrijski • Augustin • Bazilije Veliki • Beda Časni • Bernard iz Clairvauxa • Bonaventura • Ćiril Aleksandrijski • Ćiril Jeruzalemski • Efrem • Franjo Saleški • Grgur Nazijanski • Grgur I. • Grgur iz Nareka • Jeronim • Hilarije iz Poitiersa • Hildegarda iz Bingena • Ivan Avilski • Izidor Seviljski • Ivan Damaščanski • Ivan Zlatousti • Ivan od Križa • Katarina Sijenska • Leon Veliki • Lovro Brindisijski • Petar Damjan • Petar Kanizije • Petar Krizolog • Robert Bellarmino • Terezija Avilska • Mala Terezija • Toma Akvinski

v • r • u Crkveni oci

Apostolski oci	Klement I. • Ignacije Antiohijski • Sveti Polikarp

Grčki crkveni oci	Bazilije Veliki • Grgur Nazijanski • Ivan Zlatousti • Aleksandar Aleksandrijski • Atanazije Aleksandrijski • Irenej Lionski • Klement Aleksandrijski • Ćiril Aleksandrijski • Petar iz Sebaste • Grgur iz Nise • Ivan Damaščanski • Maksim Ispovjednik

Latinski crkveni oci	Ambrozije • Augustin • Jeronim • Grgur Veliki • Tertulijan • Ciprijan Kartaški

Apologetski oci	Justin Mučenik • Atenagora • Tacijan Sirski

Pustinjski crkveni oci	Antun Pustinjak • Pahomije • Efrem

v • r • u Pape Katoličke Crkve

1. − 4. stoljeće	sv. Petar • sv. Lino • Anaklet • Klement I. • Evarist • Aleksandar I. • Siksto I. • Telesfor • Higin • Pio I. • Anicet • Soter • Eleuterije • Viktor I. • Zefirin • Kalist I. • Urban I. • Poncijan • Anter • Fabijan • Kornelije • Lucije I. • Stjepan I. • Siksto II. • Dionizije • Feliks I. • Eutihijan • Kajo • Marcelin • Marcel I. • Euzebije • Miltijad • Silvestar I. • Marko • Julije I. • Liberije • Damaz I. • Siricije • Anastazije I.

5. − 8. stoljeće	Inocent I. • Zosim • Bonifacije I. • Celestin I. • Siksto III. • Lav I. • Hilarije • Simplicije • Feliks III. • Gelazije I. • Anastazije II. • Simah • Hormizda • Ivan I. • Feliks IV. • Bonifacije II. • Ivan II. • Agapet I. • Silverije • Vigilije • Pelagije I. • Ivan III. • Benedikt I. • Pelagije II. • Grgur I. • Sabinijan • Bonifacije III. • Bonifacije IV. • Adeodat I. • Bonifacije V. • Honorije I. • Severin • Ivan IV. • Teodor I. • Martin I. • Eugen I. • Vitalijan • Adeodat II. • Donus • Agaton • Lav II. • Benedikt II. • Ivan V. • Konon • Sergije I. • Ivan VI. • Ivan VII. • Sisinije • Konstantin • Grgur II. • Grgur III. • Zaharija • Stjepan (II.) • Stjepan II. • Pavao I. • Stjepan III. • Hadrijan I. • Lav III.

9. − 12. stoljeće	Stjepan IV. • Paskal I. • Eugen II. • Valentin • Grgur IV. • Sergije II. • Lav IV. • Benedikt III. • Nikola I. • Hadrijan II. • Ivan VIII. • Marin I. • Hadrijan III. • Stjepan V. • Formoz • Bonifacije VI. • Stjepan VI. • Roman • Teodor II. • Ivan IX. • Benedikt IV. • Lav V. (papa) • Sergije III. • Anastazije III. • Lando • Ivan X. • Lav VI. • Stjepan VII. • Ivan XI. • Lav VII. • Stjepan VIII. • Marin II. • Agapet II. • Ivan XII. • Benedikt V. • Lav VIII. • Ivan XIII. • Benedikt VI. • Benedikt VII. • Ivan XIV. • Ivan XV. • Grgur V. • Silvestar II. • Ivan XVII. • Ivan XVIII. • Sergije IV. • Benedikt VIII. • Ivan XIX. • Benedikt IX. • Silvestar III. • Grgur VI. • Klement II. • Damaz II. • Lav IX. • Viktor II. • Stjepan IX. • Nikola II. • Aleksandar II. • Grgur VII. • Viktor III. • Urban II. • Paskal II. • Gelazije II. • Kalist II. • Honorije II. • Inocent II. • Celestin II. • Lucije II. • Eugen III. • Anastazije IV. • Hadrijan IV. • Aleksandar III. • Lucije III. • Urban III. • Grgur VIII. • Klement III. • Celestin III. • Inocent III.

13. − 16. stoljeće	Honorije III. • Grgur IX. • Celestin IV. • Inocent IV. • Aleksandar IV. • Urban IV. • Klement IV. • Grgur X. • Inocent V. • Hadrijan V. • Ivan XXI. • Nikola III. • Martin IV. • Honorije IV. • Nikola IV. • Celestin V. • Bonifacije VIII. • Benedikt XI. • Klement V. • Ivan XXII. • Benedikt XII. • Klement VI. • Inocent VI. • Urban V. • Grgur XI. • Urban VI. • Bonifacije IX. • Inocent VII. • Grgur XII. • Martin V. • Eugen IV. • Nikola V. • Kalist III. • Pio II. • Pavao II. • Siksto IV. • Inocent VIII. • Aleksandar VI. • Pio III. • Julije II. • Lav X. • Hadrijan VI. • Klement VII. • Pavao III. • Julije III. • Marcel II. • Pavao IV. • Pio IV. • Pio V. • Grgur XIII. • Siksto V. • Urban VII. • Grgur XIV. • Inocent IX. • Klement VIII.

17. stoljeće − danas	Lav XI. • Pavao V. • Grgur XV. • Urban VIII. • Inocent X. • Aleksandar VII. • Klement IX. • Klement X. • Inocent XI. • Aleksandar VIII. • Inocent XII. • Klement XI. • Inocent XIII. • Benedikt XIII. • Klement XII. • Benedikt XIV. • Klement XIII. • Klement XIV. • Pio VI. • Pio VII. • Lav XII. • Pio VIII. • Grgur XVI. • Pio IX. • Lav XIII. • Pio X. • Benedikt XV. • Pio XI. • Pio XII. • Ivan XXIII. • Pavao VI. • Ivan Pavao I. • Ivan Pavao II. • Benedikt XVI. Trenutačni: Franjo

↑ (eng.) Giulio Cattin, Music of the Middle Ages I (New York: Cambridge University Press, 1984), str. 51.

Sadržaj

Životopis[uredi | uredi kôd]

Djela[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Navigacijski izbornik

Grgur I.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Djela[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Navigacijski izbornik

Traži