Prijeđi na sadržaj

Ivan Štraus

Izvor: Wikipedija
Ivan Štraus
moderna arhitektura
Ivan Štraus
Muzej vazduhoplovstva, Beograd
Rođenje 24. srpnja 1928.
Smrt 24. kolovoza 2018.
Nacionalnost Bošnjak
Vrsta umjetnosti arhitektura,
povijest arhitekture
Portal o životopisima

Ivan Štraus (Kremna, 24. srpnja 1928.Sarajevo, 24. kolovoza 2018.) bio je bosanskohercegovački arhitekt slovenskog porijekla.

Biografija

[uredi | uredi kôd]

Odrastao je u Banja Luci. Studij arhitekture započeo je u Zagrebu 1947. godine, a diplomirao je 1958. godine na Tehničkom fakultetu u Sarajevu. Već od 1952. godine počinje se baviti arhitektnoskom djelatnošću sudjelovavši u arhitektonskim natječajima. Od tada je osvojio oko 30 vodećih nagrada za arhitekturu, a pobijedio je na mnogim državnim i međunarodnim natječajima.

  • 1984. – Prijem u Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine[1]
  • 2012. – Prijem u Srpsku Akademiju nauka i umjetnosti[2]
  • 2013. – Vlada Srbije je proglasila Muzej vazduhoplovstva za spomenik kulture[3]

O Štrausu su pisali:

"Ivan Štraus je kompletna arhitektonska i umjetnička ličnost. On je na prvom mjestu čovjek ideja i kreator prostora, ali on je i arhitekt-graditelj i arhitekt-publicist... Objekti koje je Ivan Štraus projektovao u posljednje vrijeme, u godinama zrele arhitektonske aktivnosti, predstavljaju malu antologiju specifičnih formi – čistih u svojoj geometriji, snažnih u svojim proporcijama, razigranih, ali discipliniranih u svojim ritmičkim kompozicijama i vrlo često smjelih u konstruktivnih rješenjima. Upravo u periodu njegove zrelosti kao umjetnika, forme njegovih objekata su sve smjelije, perfekcija detalja sve naglašenija, likovni vokabular kojim oblikuje svoj svijet arhitekture sve bogatiji." – Akademik Husref Redžić, Sarajevo (iz prijedloga kandidature za izbor Ivana Štrausa u Akademiju nauka BiH 1984)[4]

"Nikada opterećen sporednim efektom, svaki arhitektonski zadatak rješava isključivo na razini intelektualnig i spoznajnog pristupa. Zato se Štrausova arhitektura ne moze voljeti ili ne voljeti, sviđati ili ne sviđati; nju spoznajmo, doživljavamo i tumačimo u svom bogatstvu misaonog izraza. Upravo po tome, Štraus je danas jedan od najistaknutijih predstavnika savremene jugoslavenske arhitekture, a njegovo dosadašnje djelo pouzdano je značajan doprinos savremenoj arhitekturi uopšte." – Profesor Nedžad Kurto, arhitekt, za "Odjek" broj 23, Sarajevo 1986.[4]

Realizirani projekti

[uredi | uredi kôd]

Od realiziranih projekata ističu se:

  • Zgrada Elektroprivrede BH – 1978. – Zgrada je teško oštećena tijekom opsade i bombardiranja Sarajeva 1995., a potpuno je redizajnirana i rekonstruirana 2001.
  • Hotel Holliday Inn u Sarajevu – 1983.
  • UNITIC poslovno upravne zgrade (prvotno UNIS) u Sarajevu – 1986.
  • Muzej Vojnog Vazduhoplovstva u Beogradu – ideja 1969, završetak gradnje 1990.
  • Press centar na Bjelašnici (u potpunosti srušen tokom rata) – 1983.
  • Stambeni kompleksi Naselje Sunca, Naselje Radojke Lakić, Shopping Centar, itd.

Istaknuo se kao projektant značajnih sakralnih objekata:

  • Džamija u Oranu – međunarodni natječaj 1988.
  • Župna crkva u Zoviku pored Brčkog – 1987.
  • Župna crkva u Brčkom
  • Crkva u Dubravama
  • Crkva u Petrićevcu
  • Crkva na Dobrinji, Sarajevo – 1999.

O Štrausovoj sakralnoj arhitekturi, arhitekt Mihajlo Mitrović piše: "Ceo ovaj ciklus neponavljanih i originalnih likovnih sklopova ima savršeno prepoznatljiv zajednički imenitelj: potpunu bezornamentalnost, majstorski oblikovanu lapidarnost formi, i suverenu prisutnost primarnih konstrukcija, koje tvore podlogu najneobičnijim kutcima, dozirane sakralne tajanstvenosti. Štrausovi zvonici su posebna storija, čista euklidovska planimetrija, a interpretacija krsta, lucidan izazov najstarijem i najjednostavnijem hrisćanskom simbolu. Elem, Štrausov ciklus sakralne arhitekture zaodenut je neobičnom lepotom. Svaka lepota je događaj, a najtrajniji je onaj ugrađen u neimarskom slogu."[5]

Nagrade na arhitektonskim natječajima

[uredi | uredi kôd]

Nagrade na jugoslovenskom / bosanskohercegovačkom prostoru

[uredi | uredi kôd]
  • Dom štampe i gradski hotel, Sarajevo / BiH (koautor Zdravko Kovačević) – 1962., prva nagrada.
  • Muzej avijacije, Beograd – 1969. prva nagrada
  • Biblioteka i dječje pozorište, Banja Luka / BiH – 1974., prva nagrada
  • Dom Armije, Derventa / BiH – 1977., prva nagrada
  • Hotel Onogošt, Nikšić / Crna Gora (koautor Tihomir Štraus) – 1982., prva nagrada
  • Župna crkva u Dubravama, Tuzla – 2000., prva nagrada
  • Župna crkva u Podmilačju, Jajce / BiH – 2000., prva nagrada

Nagrade na internacionalnim arhitektonskim natječajima

[uredi | uredi kôd]
  • Glavna pošta, Ministarstvo PTT i Ured telekomunikacija u Addis Abebi / Etiopija – 1964. (s Zdravkom Kovačevićem) – prva nagrada
  • Opera u Sofiji / Bugarska – 1973 (s Halidom Muhasilovićem) – prva nagrada
  • Velika džamija, Oran / Alžir (s Halidom Muhasilovićem) – 1985. – prva nagrada

Izložbe

[uredi | uredi kôd]

Izlagao je na domaćoj i na međunarodnoj sceni.
1973. i 1974. – samostalne izložbe arhitekture u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu
1986. i 1987. – retrospektivna izložba arhitekture u Sarajevu, Skopju, Beogradu, Ljubljani i Novom Sadu.
Kolektivne izložbe u New Yorku u okviru izložbe "Yugoslav Arhictecture 1977 – 1984". u Sarajevu, Zagrebu, Budimpešti i Mariboru u okviru izložbe "Arhitekti-akademici Bosne i Hercegovine".

Knjige

[uredi | uredi kôd]
  • Nova bosanskohercegovačka arhitektura – 1977.
  • 15 godina bosanskohercegovačke arhitekture – 1987.
  • Arhitektura XX vijeka u ediciji "Umjetnost na tlu Jugoslavije" – 1987, s grupom autora
  • Arhitektura Jugoslavije – 1991.
  • Sarajevo – l'architecte et les barbares" – Paris, 1994.
  • Arhitekt i barbari – 1995.
  • Arhitektura Bosne i Hercegovine od 1945. do 1995. – 1998.
  • Arhitektura Jugoslavije – prošireno i dopunjeno izdanje – 2013.

Nagrade

[uredi | uredi kôd]
  • 1965. – Šestotravanjska nagrada Grada Sarajeva;
  • 1973. – Republička nagrada "Borbe" za najuspješnije arhitektonsko ostvarenje u Bosni i Hercegovini u 1972. godini, za Naselje sunca u Sarajevu
  • 1978. – 27-julska nagrada za arhitektonski opus
  • 1990. – Savezna nagrada "Borbe" za izgrađeni Muzej avijacije u Beogradu

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. veljače 2013. Pristupljeno 16. rujna 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  2. http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/Clan.aspx?arg=1488Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. ožujka 2017. (Wayback Machine),
  3. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. rujna 2013. Pristupljeno 16. rujna 2013.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  4. a b Ivan Štraus, arhitekt – izdanje Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine – 2002
  5. Politika, 21 novembar 2009, Štrausov ciklus sakralne arhitekture, autor Mihajlo Mitrovic