Jadranovo
| Jadranovo | |
|---|---|
 Pogled na Jadranovo s Krčkog mosta | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Primorsko-goranska županija |
| Općina/grad | Crikvenica |
| Najbliži veći grad | Crikvenica, Rijeka |
| Površina[1] | 7,6 km2 |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 1 077 |
| – gustoća | 142 st./km2 |
| Poštanski broj | 51264 Jadranovo |
| Pozivni broj | +385 (0)51 |
| Autooznaka | RI |
  Jadranovo Jadranovo na zemljovidu Hrvatske | |
Jadranovo je turističko mjesto udaljeno devet kilometara od grada Crikvenice, kojemu uz Dramalj i Selce administrativno pripada. Dan mjesta slavi se 25. srpnja na blagdan svog nebeskog zaštitnika, svetog Jakova apostola.[3]
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Jadranovo je smješteno na sjevernom dijelu Jadranskoga mora, svega 8 km od središta Crikvenice i 26 km od Rijeke. Pripada drugoj vodećoj turističkoj regiji Hrvatske (nakon Istre), Kvarneru, koja bilježi stoljetnu turističku tradiciju. Smješteno na sunčanoj sjevernojadranskoj obali, Jadranovo je prepoznatljivo po svojim brojnim plažama, uvalama te čistom moru, a svojevrsni prirodni fenomen je i ljekovito blato u uvali Lokvišće.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Jadranovo danas ima 1148 stanovnika i administrativno pripada Gradu Crikvenici. Turizam i trgovina su osnovne djelatnosti.
| broj stanovnika | 657 | 737 | 870 | 1012 | 1152 | 1202 | 1223 | 1186 | 976 | 935 | 849 | 914 | 936 | 1008 | 1148 | 1224 | 1077 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Povijest[uredi | uredi kôd]
Povoljne klimatske prilike prostora Jadranova, kao i zanimljiva i povoljna morska lokacija privlačile su ljude u davna vremena. Najstariji utvrđeni tragovi naseobina potječu iz mlađeg kamenog doba (6500. – 4000. g. prije Krista).
U uvali Lokvišće nađen je velik broj razbijenih amfora, koje ukazuje na postojanje male luke i skladišta (proizvodnja vina i ulja). U VIII. i IX. st. ovaj prostor naseljavaju Hrvati pristigli s područja sjeverne Dalmacije.
Na lokaciji današnjeg Jadranova prvi naziv mjesta Sveti Jakov (Sco. Zacomo) nalazi se na zemljovidu Iacoppa de Giroldisa iz 1426. godine.[3]
Popisom stanovništva Hrvatskog primorja u Kraljevini Iliriji iz 1818. obuhvaćeno je i tadašnje mjesto Sv. Jakov (St. Iacob). Tada je u mjestu bilo ukupno 111 kuća s 569 stanovnika.[3]
U novijoj prošlosti (početak 20. stoljeća) tadašnji Sv. Jakov izrazito je mjesto ribara i zidara, a od 1935. počinju pristizati prvi turisti. Od tada mjesto postaje izrazita turistička destinacija s velikim brojem stalnih gostiju.
Zakonom o funkcioniranju općina 14. lipnja 1952. ukinuta je općina Sv. Jakov-Šiljevica. Za novi naziv mjesta na referendumu održanom 1954. izabrano je ime Jadranovo (ostali predloženi nazivi bili su: Ribarevo, Lovorovo, Zidarevo, Radenovo), ali je etnik Jakovar/Jakovarka ostao i nakon promjene naziva mjesta u Jadranovo.[3]
Kultura[uredi | uredi kôd]
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Turizam je glavna privredna grana Jadranova. Iako Jadranovo ne raspolaže s hotelskim kapacitetima zahvaljujući privatnom smještaju, u uređenim sobama i apartmanima, može boraviti i do tri tisuće gostiju. Ljeti se organiziraju zabavni događaji poput tradicijskih ribarskih zabava.
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Boško Šnajder, trofejni hrvatski motociklist
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ a b c d http://primorskenovine.com/pdf/Primorske_Novine_br_71.pdf [neaktivna poveznica] (pristupljeno 30. svibnja 2012.)
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Sestrinski projekti[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Jadranovo |
Mrežna sjedišta[uredi | uredi kôd]
- Crikvenica.hr – Jadranovo Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. prosinca 2014. (Wayback Machine)
| |||||||
.gif){kind=small}