Jakov Grgurić
Jakov Grgurić (Mrkopalj, 24. listopada 1879. – Split, 30. lipnja 1955.), hrvatski bosanskohercegovački pravnik, političar i visoki dužnosnik[1]
Životopis[uredi | uredi kôd]
Rođen u Mrkoplju. Radio kao sudac u Bugojnu i Travniku. U Livnu je bio odvjetnik. Pristaša HSS-a. Na njihovoj je listi izabran za narodnog poslanika u Kraljevini SHS.[1] Bio narodni zastupnik iz kotara Split.[2] U Livnu poznat po energičnoj reakciji kad je jugoslavenska žandarmerija pretukla poznatog pristašu HSS-a iz Livna Antu Kutlešu. U pratnji Grgurića i drugog zastupnika HSS-a Ive Čelana automobilom je Kutleša prebačen u livanjsku bolnicu, no Kutleša je podlegao ozljedama. Kutleši je priređen jedan od najvećih sprovoda u Livnu ikad dotad.[3] 1943. godine kad se intenzivirala aktivnost HSS-a, pokazale su se podjele u stranci. Dio se članova vremenom pasivizirao, dio je bio za suradnju s partizanima, dio je bio uz struju koja je sugerirala pasivno čekanje kraja rata objašnjavajući to riječima "šta će nam poslije država i sloboda ako u njoj ne bude Hrvata i njihovih domova", osuđivala je zločine ustaša i četnika ali je bila da hrvatski narod "ne ide s partizanima", jer on "neće da bude ničije oružje u službi tuđih interesa". Grgurić se priklonio struji splitskih HSS-ovaca koja je htjela surađivati s partizanima. Bio je među prvima koji je otišao na partizanski teritorij: Ivan Kuzmić u srpnju 1943., Jakov Grgurić poslije kapitulacije Italije, a Marijan Radić iz talijanskog zatvora razmjenom početkom rujna 1943.[4] Došao je do pozicije vijećnika AVNOJ-a i potpredsjednika ZAVNOBiH-a. Kao odvjetnik iz Livna član predsjedništva na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a, koje je činila koalicija komunista i nekomunista.[5][6] U Topuskom kao potpredsjednik Izvršnog odbora HSS-a sudionik Trećeg zasjedanja ZAVNOH-a, na kojem je podvučeno je da je Hrvatska na osnovu prava naroda na samoodređenje ravnopravna s ostalim narodima velike Jugoslavije, a ZAVNOH postao vrhovno zakonodavno tijelo, koje predstavlja suverenitet slobodne federalne države Hrvatske.[7] Poslijeratni dužnosnik u BiH.[1] Restauracijom jugoslavenske vlasti u Sarajevu, ondje je 26. travnja 1945. održano Treće zasjedanje ZAVNOBiH-a, na kojem je drugom odlukom formirana prva vlada BiH. Grgurić je bio potpredsjednik, predsjednik Rodoljub Čolaković, drugi potpredsjednik Zaim Šarac, a ostali članovi vlade Đuro Pucar Stari, Ilija Došen, dr. Hamdija Ćemerlić, profesor Ante Babić, Hasan Brkić, ing. Ćazim Ugljen, Vlado Šegrt, profesor Ante Martinović, dr. Nedo Zec, dr. Cvitan Spužević i Novak Mastilović. 1946. kad je FR BiH postala NR BiH, Grgurić je izabran za potpredsjednika vlade, Rodoljub Čolaković za predsjednika, a Sulejman Filipovića za drugog potpredsjednika.[8][9]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 415
- ↑ Hrvatska seljačka stranka u Splitu između dvaju svjetskih ratova: Komunističko diskreditiranje Banovine piše: Željko Čulić, Slobodna Dalmacija, 13. siječnja 2001.
- ↑ Livanjski tragovi Livanjski ritam zločina - 2. dio. ; Izvori: Isprebijan seljak, Jadranski dnevnik, Split, 6. studenog 1935.; Ante Kutleša, Jadranski dnevnik, Split, 8. studenog 1935.; Prva pomoć udovici i djeci p. Ante Kutleša, Jadranski dnevnik, Split, 13. studenoga 1935.
- ↑ Ratna kronika Splita 1941.-1945., 1943. Treća ratna godina Iz: Fikreta Jelić-Butić, O nekim obilježjima politike HSS-a u Splitu 1941. - 1944., Zbornik br. 5, Split u NOB-u, 1037. - 1039., gl. ur. Marin Kuzmić, Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Splita, Split, 2010.
- ↑ ZAVNOBiH, dokumenti 1943.-1944., DRUGO ZASJEDANJE ZAVNOBiH-a, gl.ur. Enver Redžić, ur. odbor Anto Babić, Nikola Babić, Hamdija Ćemerlić, Ferdo Hauptman, IP Veselin Masleša, Sarajevo, 1968., str. 174-175
- ↑ Marko Attila Hoare: "jakov+grgurić"+hss The Bosnian Muslims in the Second World War: A History, C Hurst & Co Publishers Ltd , 2013., str. 204, ISBN 978-1849042413
- ↑ Glas Splita 1943.-1944. ur. Tona Ninić, priredila Tanja Kovač, Čakavski sabor i Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Split, 1977., str. 98-99
- ↑ Historijska traganja br. 12, 1-302, Karaula, Željko: Pogledi ustaških medija prema partizanskim zasjedanjima "srpskog" AVNOJ-a, u: 70. godina od zasjedanja ZAVNOBIH-a Sarajevo, Institut za historiju, Sarajevo, str. 37, 89, 90
- ↑ Pregled bibliografske jedinice broj: 650177
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- HGD Dinara 1931. godine - glumačka postava za komediju Pljusak od Petra Petrovića na fotografiji sjedi dr Jakov Grgurić, Livanjski tragovi - Livno između 1919. i 1941.