Mrkopalj
| Mrkopalj | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
.gif) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
  Mrkopalj Mrkopalj na zemljovidu Hrvatske | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Država |  Hrvatska
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Županija | Primorsko-goranska | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Načelnik općine | Josip Brozović | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Naselja u sastavu općine | Begovo Razdolje, Brestova Draga, Mrkopalj, Sunger, Tuk Mrkopaljski, Tuk Vojni, Bukovac Sungerski | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Površina | 157 km2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Stanovništvo (2001.) | 1.407 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Poštanski broj | 51315 Mrkopalj | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Mrkopalj je općina u zapadnoj Hrvatskoj. Nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Mrkopalj je planinska općina na zapadnim obroncima Velike Kapele u Gorskom kotaru uz autocestu Zagreb-Rijeka. Nalazi se na zapadnom dijelu krškog Mrkopaljskog polja koje je okruženo planinama.
U sastavu općine Mrkopalj nalazi se sedam naselja: Mrkopalj, Sunger, Brestova Draga, Begovo Razdolje, Tuk Mrkopaljski, Tuk Vojni i Bukovac Sungerski.
Najviše naselje u Hrvatskoj Begovo Razdolje smješteno na 1078 metara nadmorske visine nalazi se na području općine Mrkoplja.
Planine:
- Bjelolasica (1534 mnm) - najviša planina Gorskog kotara s vrhom Kula
- Burni bitoraj (1386 mnm)
- Bijele stijene (1335 mnm) - strogi rezervat
- Samarske stijene (1302 mnm) - strogi rezervat
- Maj (1269 mnm)
- Čelimbaša (1085 mnm) - skijalište
- Lisina (1030 mnm)
Nedaleko Mrkoplja, u Mrzloj dragi, nalazi se Pilarova ledenica, nazvana po hrvatskom geologu Đuri Pilaru. U dubljim djelovima ledenice led se zadržava cijele godine. Uz Pilarovu ledenicu u Mrzloj dragi se nalazi i Mala ledenica, te u Crnoj kosi još jedna.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Broj stanovnika stalno se smanjuje. Nacionalni sastav je homogen, Hrvati čine 98% stanovništva.
Uprava[uredi | uredi kôd]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Mrkopalj se prvi put spominje 12. ožujka 1477. godine, kada je Martin Frankopan neke posjede dodijelio Mikulici, sinu Damjana Drozgometskog.
Na uzvisini Fortica pronađeni su arheološki ostaci srednjovjekovne crkvice iz XI. ili XII. stoljeća, i to crkvica kakve su podizali Frankopani za svoje kmetove.
Od 1732. godine kroz Mrkopalj prolazi Karolinska cesta, a u Brestovoj Dragi nalaze se ostaci potpora za most (stupovi, upornjaci) nazvani Fajeri, što je u ono vrijeme bio jedinstven primjer gradnje u svijetu.[1]
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Planinski turizam je osnovna gospodarska grana.
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Jakov Fak - osvajač brončanih medalja u biatlonu na SP i ZOI
- Ivan Starčević - senjsko-modruški biskup
- Nada Birko Kustec - športašica (skijaško trčanje), prva hrvatska olimpijka
- Eduard Radošević - stomatolog, 1922. na zagrebačkom Medicinskom fakultetu je utemeljio katedru za stomatologiju i stomatološku kliniku
- Josip Benac - svećenik i hrvatski pjesnik
- Leona Popović - alpska skijašica iz Sungera
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
- Župna crkva BDM Žalosne u Mrkoplju
- Kip BDM Lurdske u Mrkoplju, na mjestu nekadašnje župne crkve sv. Filipa, srušene 1944. godine[2]
- Kapela BDM Lurdske u Begovom Razdolju
- Kapela sv. Stjepana Kralja u Starom Lazu
- Kapela sv. Ćirila i Metoda u Sungeru
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
Na području općine Mrkopalj postoji osnovna škola Mrkopalj s 8 razrednih odjeljenja.
Kultura[uredi | uredi kôd]
- Zbor župe BDM Žalosne
- KUD Sungerski lug
Šport[uredi | uredi kôd]
Godine 1913. u Mrkoplju je organiziran prvi tečaj skijanja u Hrvatskoj.[3]
Godine 1934. u Mrkoplju je sagrađena prva skijaška skakaonica u Hrvatskoj.[4] Održano je i prvo službeno natjecanje u skijaškim skokovima u Hrvatskoj na kojem je Norvežan Jahr oborio dotadašnji svjetski rekord.[3]
Godine 1965. na Čelimbaši je izgrađena vučnica.[3]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ http://www.tz-mrkopalj.hr/povijest.html[neaktivna poveznica]
- ↑ Mrkopalj: Kip Gospe Lurdske nakon 77 godina vraćen na staro mjesto, IKA, ika.hkm.hr, objavljeno 24. prosinca 2021., pristupljeno 27. prosinca 2021.
- ↑ a b c Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. prosinca 2019. Pristupljeno 3. prosinca 2019. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Marinko Krmpotić, Kraljica delničkog sporta, Sušačka revija, broj 60, pristupljeno 20. studenoga 2019.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Mrkopalj koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
