Jelena Šubić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Jelena Šubić
Kneginja Bosne
Vladavina 28. rujan 1353.1353.
Prethodnik Stjepan II. Kotromanić
Nasljednik Tvrtko I. Kotromanić
Regent niko
Djeca
Tvrtko
Vuk
Katarina
Marija
Dinastija Šubići
Kotromanići
Otac Juraj II. Šubić Birbirski
Majka Lelka
Rođen 1306.
Preminuo 10. travanj 1378.
Pokop Bobovačka kapela
Vjera katolik
Jelena Šubić, prikaz sa Škrinje Sv. Šimuna,Jelena drži svijeću dok ban Stjepan II. umire.
Ne treba je miješati sa suprugom njenoga brata, Jelenom Nemanjić-Šubić.

Jelena Šubić (1306. - 10. travanj 1378.) je bila srednjovjekovna bribirska i bosanska kneginja porijeklom iz hrvatske plemićke porodice Šubića. Rođena je oko 1306. i bila je kćerka Juraja II. Šubića i njegove misteriozne supruge kneginje Lelke.

Porijeklo i porodica[uredi VE | uredi]

Jelena je rođena 1306. godine u tvrđavi Birbir.Roditelji su joj bili Juraj II. Šubić i kneginja Lelka.Jelena je imala braću i sestre :

Brak[uredi VE | uredi]

Udala se za Vladislava Kotromanića, brata bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića.Jelenina udaja za Vladislava je opet zbližila moćne porodice Kotromanića i Šubića, [1] a vjenčanje je obavio trogirski biskup Lampridi. [2] Kako su Jelena i Vladislav bili u drugom i trećem koljenu srodstva, bio je potreban otpust od pape kako bi brak bio valjan u očima Rimokatoličke crkve. Za taj otpust se niko nije pobrinuo, iako je papa ranije dao otpust za brak Vladislavova brata i ortenburške grofice na zahtjev bana Mladena II. Šubića, što je Jelenin brak s Vladislavom činilo neispravnim prema kanonskom zakonu. [1][2] Jelenin suprug, ipak, nije bio vjeran, baš kao i većina Kotromanića. Dominik Mandić smatra da je Vladislav dobio vanbračnog sina, budućeg kralja Stjepana Dabišu, nedugo nakon što je Jelena rodila budućeg kralja Tvrtka I. [2] Djeca Vladislava i Jelene su bili:

Međutim Vladislavu i Jeleni pripisuju još jednu kći :

Zbog pogoršanog zdravlja, Vladislav se 1353. godine odrekao nasljednih prava u korist njihovog petnaestogodišnjeg sina Tvrtka, koji je naslijedio Vladislavova brata Stjepana kao ban, a kasnije se okrunio za prvog bosanskog kralja. [3][4] Vladislav je umro u prvim godinama sinove vladavine.

Majka bana[uredi VE | uredi]

Iako nikada nije postala banica Bosne, Jelena je posjedovala značajan uticaj tokom vladavine svoga sina. Jelena je svom sinu pružala podršku tokom njegove vladavine i aktivno učestvovala u upravljanju državom. Za vrijeme borbi njenih sinova, Tvrtka i Vuka, za vlast nad Bosnom 1366. godine, Jelena je bila istjerana iz Bosne i zatvorena u nekom selu pored Neretve.[5] Nakon kratkotrajnog boravka u egzilu, Jelena i Tvrtko su se 1367. odine vratili u Bosnu, gdje je Tvrtko ponovo preuzeo vlast.

Potpis kneginje Jelene i kraljice Doroteje se nalazi pored Tvrtkovog potpisa na jednoj povelji Dubrovčanima, [6] što znači da je kneginja Jelena umrla nakon što se 1377. godine Tvrtko okrunio za kralja.Knjeginja Jelena je umrla u samo podne 10. aprila 1378. godine .

Također pogledajte[uredi VE | uredi]



Hrvatinići.pngP vip.svg

Nedovršeni članak Jelena Šubić koji govori o plemiću treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

  1. 1,0 1,1 Draganović, Krunoslav: Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine, Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942.
  2. 2,0 2,1 2,2 Dominik Mandić, Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića : Bosna i Hercegovina : Sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine, Ziral, 1978.
  3. John Van Antwerp Fine, The Bosnian Church: Its Place in State and Society from the Thirteenth to the Fifteenth Century, Saqi in association with The Bosnian Institute, 2007.
  4. Čuvalo, Ante: Historical dictionary of Bosnia and Herzegovina, Scarecrow Press, 2007.
  5. Anđelić, Pavao: Bobovac i kraljeva Sutjeska: stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću, Veselin Masleša, 1973.
  6. Foretić, Vinko: Povijest Dubrovnika do 1808: dio. Od osnutka do 1526, Nakladni zavod MH, 1980.