Jordanska okupacija Zapadne Obale

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Jordanska okupacija Zapadne Obale odnosi se na jordansku (ranije Transjordan) okupaciju i aneksiju Zapadne Obale (uključujući Istočni Jeruzalem) tijekom razdoblja od dva desetljeća, 1948. - 1967., nakon okončanja arapsko-izraelskog rata 1948.[1] Tijekom rata, jordanska Arapska legija zauzela je jeruzalemski Stari Grad i preuzela kontrolu nad područjem na zapadnoj strani rijeke Jordan, uključujući gradove Jerihon, Betlehem, Hebron i Nablus.[2] Okončanjem neprijateljstava, Jordan je imao potpunu kontrolu nad Zapadnom Obalom.

Jordan je službeno aneksirao Zapadnu Obalu 24. travnja 1950. Arapska liga i drugi aneksiju su smatrali nezakonitom i ništavnom. Jedino su ju priznali Ujedinjeno Kraljevstvo, Irak i Pakistan.[3][4][5] Aneksija Zapadne Obale više je nego udvostručila jordansko pučanstvo.[2]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Arapsko-izraelski rat 1948.[uredi | uredi kôd]

David Ben-Gurion je na strani židovskog vodstva 14. svibnja 1948. "proglasio uspostavljanje židovske države u izraelskoj zemlji koja će se zvati Država Izrael".[6] Jordanska Arapska legija je pod vodstvom sira Johna Bagota Glubba, poznatog kao Glub-paša, dobila naređenje da uđe u Palestinu, osigura arapska područja određena UN-om, i da uđu u Jeruzalem, tada corpus separatum, prema UN-ovom planu razdvajanja.

U Gazi je, koju je prethodno zauzeo Egipat, 22. rujna 1948. osnovana Svepalestinska vlada. Prvi palestinski kongres održan 30. rujna, koji je Palestinu smatrao dijelom Sirije, osudio je "vladu" u Gazi.[7] Na Konferenciji u Jerihonu održana u prosincu 1948., sastali su se istaknute palestinske vođe s jordanskim kraljem Abdulahom i izglasovali aneksiju u tadašnji Transjordan.[8]

Do kraja rata jordanske snage imale su kontrolu nad Zapadnom Obalom, uključujući Istočni Jeruzalem. Izrael i Jordan su 3. travnja 1949. potpisali Sporazum o primirju od 1949. Glavne točke sporazuma bile su:

  • Jordanske snage ostaju na položajima koje su držale u Zapadnoj Obali, uključujući Istočni Jeruzalem i Stari Grad.
  • Jordan povlači svoje snage s bojišnih položaja iznad Šaronove nizine. Zauzvrat, Izrael pristaje dopustiti jordanskim snagama preuzimanje položaja na Zapadnoj Obali koje su prethodno držale iračke snage.
  • Uspostavit će se Posebno povjerenstvo koje će dogovoriti sigurno kretanje prometa između Jeruzalema i kampusa Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu na Skopskoj gori, uz autoput Latrun-Jeruzalem, slobodan prolaz prema Svetim mjestima i druga pitanja. Povjerenstvo nikada nije bilo obrazovano, a prilaz Svetim mjestima nije bio dopušten za Izraelce tijekom čitavog razdoblja okupacije.

Ostatak područja kojeg je UN odredio za arapsku državu prema Planu razdvajanja, djelomično je okupirao Egipat (Pojas Gaze), a djelomično ga je aneksirao Izrael (zapadni Negev, zapadna Galileja i Jafa). Planiranu međunarodnu enklavu u Jeruzalemu podijelili su Izrael i Jordan. Jordanci su odmah protjerali sve židovske stanovnike u Istočnoj Jeruzalemu.[9] Svih 35 sinagoga u Starom Gradu, izuzev jedne, bile su uništene tijekom 19 godina ili su korištene kao staje i uzgajališta kokoša. Mnoge druge povijesne i vjerski značajne objekte zamijenile su moderne građevine.[10] Antičko židovsko groblje na Maslinskoj gori bilo je oskvrnjeno, dok su grobni spomenici korišteni za izgradnju, popločavanje cesta i oblaganje zahoda. Na tom području izgrađen je put prema Međunarodnom hotelu.[11]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Israeli, 2002., str. 23.
  2. 2,0 2,1 William Drozdiak: Jordan Formally Annexes the West Ban (Arhivirano 5. studenoga 2013.) (na engleskom). Highbeam.com. Pristupljeno 20. siječnja 2015.
  3. Benvenisti, 2004., str. 108.
  4. Dinstein, Tabroy, 1994., str. 41.
  5. Pravni fakultet Sveučilišta George Washington, 2005., str. 390.
  6. [http://www.mfa.gov.il/MFA/Peace+Process/Guide+to+the+Peace+Process/Declaration+of+Establishment+of+State+of+Israel.htm Declaration of Establishment of State of Israel (na engleskom). Ministarstvo vanjskih poslova Države Izrael, 14. svibnja 1948. Pristupljeno 20. siječnja 2015.
  7. Nisan, 1999., str. 33.
  8. FRUS, US State Department Report (na engleskom). Digicoll.library.wisc.edu Pristupljeno 20. siječnja 2015.
  9. Michael J. Totten: Between the Green Line and the Blue Line (na engleskom). City-journal.org. Pristupljeno 20. siječnja 2015.
  10. Letter from the Permanent Representative of Israel to the United Nations adressed to the Secretary General (na engleskom), 5. ožujka 1968.
  11. Nadav Shragai: The Mount of Olives in Jerusalem: Why Continued Israeli Control Is Vital (Arhivirano 1. travnja 2012.) (na engleskom). Jcpa.org. Pristupljeno 20. siječnja 1948.