Joseph Szeman

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Joseph Szeman, (Josephum, Josip) (Košice, Slovačka, 1783.7. svibnja 1844.), geometar i kartograf.


Djelovanje[uredi VE | uredi]

Veći dio radnog vijeka (1817–44) proveo je u Zagrebu kao županijski i biskupski mjernik, mjernik Savske plovidbe te predsjednik Sudbenog stola. Bakrorezna karta Zagrebačke biskupije, izvorno Mappa Dioecesis Zagrabiensis, nastala znatno prije, objavljena je 1822. i 1825.. To je njegovo najveće djelo i najznačajnije djelo hrvatske kartografije početkom 19. st. Naručio ju je biskup Maksimilijan Vrhovec. Graviranje i grafičku opremu karte povjerio je jednom od najboljih bakrorezaca i kartografa Ugarske, Ferencu Karacsu (Franji Karaču). Pokazuje opseg i podjelu Zagrebačke biskupije na područne župe s pripadajućim selima. Karta se sastoji od devet listova različitih veličina u mjerilu 1:150 000. Na njezinu trećem listu je oveća veduta Zagreba koja nije osobito uspjela, ali nema bolje iz tog doba. Na posljednjem listu nalaze se dva grafička mjerila s jediničnim mjerama u njemačkim ili geografskim miljama i satima hoda. Istraživanja pokazuju da su mu kao uzori i izvornici vjerojatno bile Mappa geographica novissima Regni Hungariae Ignaza Müllera iz 1769. i Mappa generalis Regni Hungariae Johannesa Lipszkoga iz 1806. (Lovrić i dr. 1990). Biskup Vrhovac je 1820. zadužio svećenstvo da na terenu sakupe podatke i dao točne upute kako da to učine. Skupljenu je građu – nazive, crteže i zapise, Vrhovac 1821. dao Szemanu. Zahvaljujući svemu tome Szeman je mogao sastaviti prvorazredan kartografski dokument. O informacijskoj vrijednosti najbolje govori tumač znakova koji sadrži objašnjenja 75 znakova za različite crkvene, općekulturne objekte, za prirodna bogatstva, te za granice županija, arhiđakonata i dekanata, župa i podružnica na području Biskupije; u drugoj je tablici popis županija i pukovnija, s navedenim brojem tvrđava, gradova, trgovišta, te stanovnika prema vjerskoj pripadnosti i s površinom izraženom u kvadratnim kilometrima. Godine 1825. objavio je Szeman popis mjesta i objekata ucrtanih na karti s indeksom svih župa pod naslovom Repertorium locorum objectorumgue in IX tabulis mappe totius Dioecesis Zagrabiensis. Szeman je poznat i kao autor karte Zagrebačke županije. To je najuspjelija karta toga dijela Hrvatske iz prve polovice 19. st. Zagrebačka je županija imala tada neobične granice. Na sjeveru je graničila s Varaždinskom županijom, prema zapadu sa zemaljskom granicom prema Štajerskoj i Kranjskoj, prema istoku s Banskom i Karlovačkom krajinom, a prema jugu imala je uzak koridor koji je izlazio na morsku obalu pokraj Bakra. Szeman je uz odobrenje Županijske skupštine 1836. započeo raditi detaljnu kartu Zagrebačke županije. Karta je tiskana u Grazu oko 1850. (nakon Szemanove smrti) pod naslovom Mappa Comitatus Zagrabiensis ... . Kartu je litografirao H. Schönebeck, a tiskao Josef Franz Xaver Kaiser u Grazu. Označena je upravna podjela Županije na šest kotara s podacima o broju slobodnih kraljevskih gradova za svaki kotar pojedinačno, te broj utvrda, utvrđenih gradova, župa i plemićkih kurija u zasebnoj tablici. Karta je sadržajno bogata i raznolika, s 32 objašnjenja znakova (explicatio signorum). Na zagrebačkom Geodetskom fakultetu izrađeni su faksimili karata Zagrebačke biskupije iz 1825. u mjerilu 1:300 000. i Zagrebačke županije iz 1836–42. u mjerilu 1:200 000. Tijekom svojega dugog radnog vijeka u Zagrebu Szeman je radio i mnoge druge poslove za Županiju, od kojih se ističu razgraničenje sa štajerskom i s Varaždinskom županijom.


Djela[uredi VE | uredi]

  • Mappa Dioecesis Zagrabiensis (Karta Zagrebačke biskupije), bakrorez, 9 listova različite veličine, uk. vel. 180×124 cm, približno mjerilo 1:150 000. Budimpešta 1822, 1825.
  • Mappa Comitatus Zagrabiensis... (Karta Zagrebačke županije), Graz, oko 1850 (1836-42).
  • Repertorium locorum objectorumgue in IX tabulis mappe totius Dioecesis Zagrabiensis. Zagreb 1925, 291 str.


Literatura[uredi VE | uredi]

  • L. Dobronić: Bartol Felbinger i zagrebački graditelji njegova doba, Društvo historičara umjetnosti Hrvatske, Zagreb, 1971.
  • F. Buntak: Likovni prikaz Zagreba od 16. do 19. stoljeća, Kaj, 1972, 7-8, str. 41-75.
  • Ž. Dadić: Povijest egzaktnih znanosti u Hrvata, Zagreb, 1982.
  • F. Moačanin: Prilog dataciji Szemanove karte Zagrebačke županije, Arhivski vjesnik, 1988, 31.
  • P. Lovrić, D. Čanković, B. Babić: Prilog poznavanju Szemanove karte Zagrebačke biskupije 1:150 000. Geodetski list 1990, 10-12, str. 301-314.
  • M. Marković: Descriptio Croatiae. Naprijed, Zagreb 1993, str. 310-311, 313.
  • A. Pandžić: Zagreb na zemljovidima svoje Županije i Biskupije, u: Ž. Škalamera, A. Pandžić i M. Božićnik: Zagreb na geodetsko-katastarskim zemljovidima i u zemljišnim knjigama, katalog izložbe. Umjetnički paviljon u Zagrebu, Zagreb 1994.
  • M. Lapaine, I. Tunjić, N. Frančula: Hrvatski kartografi u doba starih izmjera na području uže Hrvatske i Slavonije. Geodetski list 1997, 1, str. 68.
  • V. Penović: Kartografi u katalogu izložbe "Zagreb na geodetsko-katastarskim zemljovidima i u zemljišnim knjigama", seminarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1996.
  • Szeman, Josip, u: A. Vujić (ur.): Hrvatski leksikon, II. sv. Naklada Leksikon, Zagreb 1997, str. 662.


Ovaj tekst je objavljen s dopuštenjem autora knjige [1] u skolpu nastave na Geodetskom fakultetu