Zagrebačka županija

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Zagrebačka županija. Za druga značenja, pogledajte Zagrebačka županija (1201.-1924.).
Zagrebačka županija
Zastava Grb
Zastava Grb
Karta
Dubrovačko-neretvanska županijaSplitsko-dalmatinska županijaŠibensko-kninska županijaZadarska županijaIstarska županijaPrimorsko-goranska županijaLičko-senjska županijaKarlovačka županijaZagrebačka županijaZagrebKrapinsko-zagorska županijaVaraždinska županijaMeđimurjeKoprivničko-križevačka županijaSisačko-moslavačka županijaBjelovarsko-bilogorska županijaPožeško-slavonska županijaBrodsko-posavska županijaVirovitičko-podravska županijaOsječko-baranjska županijaVukovarsko-srijemska županijaItalijaItalijaAustrijaSlovenijaMađarskaSrbijaCrna GoraBosna i HercegovinaZagrebačka županija in Croatia.svg
Ovo je slika/karta s poveznicama (''imagemap'')
Opći podaci
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Sjedište županije Zagreb
Površina 3.060 km2
Broj stanovnika (2011.) 317.606 stanovnika [1]
Gustoća stanovništva 103,79 stan./km2
Broj gradova 9
Broj općina 25
Broj naselja 694
ISO 3166-2:HR HR-01
Pozivni broj +385 (0)1
Župan Stjepan Kožić
Službene stranice https://www.zagrebacka-zupanija.hr/

Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Obrubljuje Grad Zagreb sa zapadne, južne i istočne strane pa se često naziva "zagrebačkim prstenom". Zemljopisno je dosta raznolika cjelina uz Marijagoričko pobrđe i Žumberak na zapadu, nisko Turopolje i Pokuplje na jugu, nizinski krajevi na istoku. Površina županije iznosi 3078 km².

Reljef i tla[uredi VE | uredi]

Na zapadu prevladavaju brežuljkasti i gorski krajevi, a na jugu i istoku nizine. Najviši su dijelovi Žumberačka gora i Samoborsko gorje na jugozapadu i rubni dijelovi Medvednice na sjeveru. Na jugu niske Vukomeričke gorice razdvajaju nisko Turopolje od donjeg Pokuplja. Najveće ravnice pružaju se na istoku, u porječju rijeke Lonje.

Tla su srednje kakvoće. Uz rijeke i u vlažnijim nizinama prevladavaju aluvijalna i močvarna glejna tla, na ocjeditim ravničarskim dijelovima pseudoglejna tla, a u brdskim predjelima smeđa kisela i lesivirana tla.

Vode[uredi VE | uredi]

Sava je najveća rijeka, a njezinom porječju pripadaju sve ostale rijeke u županiji Kupa, Lonja, Krapina, Sutla, Odra i dr. U jastrebarskom kraju i Pokuplju ima nekoliko ribnjaka. Crna mlaka dijelom je pretvorena u ribnjak, a dijelom je očuvana kao močvara i ptičji rezervat. U županiji ima nekoliko jezera koja su nastala vađenjem šljunka pokraj Velike Gorice i Zaprešića.

Klima[uredi VE | uredi]

Umjerena kontinentalna klima s toplim ljetima i umjereno hladnim zimama, povremeno sa snježnim padalinama. Najviše padalina ima u kasno proljeće, rano ljeto i jesen, a najmanje u zimi i u rano proljeće. Nema izrazito sušnih niti vlažnih razdoblja, a godišnja količina padalina smanjuje se od zapada prema istoku.

Šume[uredi VE | uredi]

Najviše očuvanih šuma ima u gorskim krajevima i niskim i slabo naseljenim naplavinim dijelovima Pokuplja. U vlažnim nizinama, prevladava hrast lužnjak, na ocjeditim dijelovima i prigorjima hrast kitnjak, a u brdskim krajevima bukva, mjestimično s jelom.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Županija u cjelini ima porast broja stanovnika, s 283.298 st. u 1991., na 309.396 st. u 2001. (159.615 žena i 150.081 muškarac), što je 7% ukupnog stanovništva Hrvatske, a najbrže se razvijaju naselja u blizina Zagreba. Osim Zagreba najveći grad u županiji je Velika Gorica, a najmanji Ivanić Grad. Prosječna gustoća naseljenosti je nešto veća od državnog prosjeka, najslabije su naseljeni viši gorski krajevi i naplavne nizine.

Najveća su naselja i broj stanovnika:

Etnički sastav (2001.): Hrvati 96.2%, Srbi 0.9%, Bošnjaci 0.3% i drugi.

U devet gradskih naselja živi 96.928 stanovnika ili 31.3% stanovništva županije.

Administrativna podjela[uredi VE | uredi]

Županija je podijeljena na 9 gradova i 25 općina


link= alt=
Dugo Selo
link= alt=
Ivanić-Grad
link= alt=
Jastrebarsko
link= alt=
Samobor
link= alt=
Sveta Nedelja
link= alt=
Sveti Ivan Zelina
link= alt=
Velika Gorica
link= alt=
Vrbovec
link= alt=
Zaprešić
link= alt=
Bedenica
link= alt=
Bistra
link= alt=
Brckovljani
link= alt=
Brdovec
link= alt=
Dubrava
link= alt=
Dubravica
link= alt=
Farkaševac
link= alt=
Gradec
link= alt=
Jakovlje
link= alt=
Klinča Sela
link= alt=
Kloštar Ivanić
link= alt=
Krašić
link= alt=
Kravarsko
link= alt=
Križ
link= alt=
Luka
link= alt=
Marija Gorica
link= alt=
Orle
link= alt=
Pisarovina
link= alt=
Pokupsko
link= alt=
Preseka
link= alt=
Pušća
link= alt=
Rakovec
link= alt=
Rugvica
link= alt=
Stupnik
link= alt=
Žumberak
Razmještaj gradskih (Red pog.svg) i općinskih središta (Blue pog.svg) na zemljovidu Zagrebačke županije
Gradovi Općine

Ustrojstvo[uredi VE | uredi]

Na čelu Županije je župan Stjepan Kožić (HSS). Predstavnička vlast je županijska skupština, a predsjednik je Damir Mikuljan (HDZ).

Povijest[uredi VE | uredi]

Zagrebačka županija odnosno Comitatus Zagrabiensis je po prvi puta ustrojen u 18. stoljeću. Službeno od 17. srpnja 1759. kad joj je carica i kraljica Marija Terezija podarila grb i pečatnjak. Taj se datum danas slavi kao Dan Zagrebačke županije. U današnjim granicama Zagrebačka županija postoji od 1. siječnja 1997.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Industrija i trgovina daju 2/3 prihoda, slijede poljoprivreda i promet. Poljoprivreda je najrazvijenija u vrbovečkom kraju, a vinogradarstvo u zelinskom i jastrebarskom kraju. Pokraj Ivanić Grada ima ležišta nafte i zemnoga plina. U mnogim naseljima diljem županije nalaze se brojna manja industrijska poduzeća.

Promet[uredi VE | uredi]

Kroz Zagrebačku županiju prolazi nekoliko državnih autocesta koje svoje polazište/dolazište imaju u Zagrebu: Autocesta A1 (prema Splitu), Autocesta A2 (prema Krapini), Autocesta A3 (prema Vinkovcima) i Autocesta A4 (prema Varaždinu).

Nekoliko želježničkih pravaca također prolazi kroz županiju i to oni iz Zagreba prema Karlovcu i Rijeci, prema Slavonskom Brodu i Tovarniku, zatim prema Sisku, prema Koprivnici i prema Varaždinu.

Na teritoriju Zagrebačke županije nalazi se najveća i najznačajnija zračna luka u Hrvatskoj, Zračna luka „Franjo Tuđman”.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Prirodne znamenitosti[uredi VE | uredi]

Parkovi prirode Medvednica (rubni dijelovi i skijaške staze) i Žumberak – Samoborsko gorje (središnji i sjeveroistočni dio), specijalni rezervati Crna mlaka i Japetić, posebni botanički rezervat Cret Dubravica (stanište rosike - biljke mesožderke), orintološki rezervat Sava (Zaprešić-Samobor).

Kulturno - povijesne znamenitosti[uredi VE | uredi]

Gradska jezgra Samobora, ostaci Zelingrada i Okićgrada, primjeri turopoljskog drevnog graditeljstva (npr. crkva sv. Barbare u Velikoj Mlaki), dvorac i barokna crkva u Jastrebarskom, tzv. staza šest dvoraca na zaprešićkom području, među kojima su najpoznatiji Novi dvori bana Josipa Jelačića, barokizirana gotička crkva Sv. Martina u Dugom Selu iz 16. stoljeća, a datira još od 1209. godine, dvorac Draškovića u Božjakovini, mauzolej obitelji De Piennes u Vrbovcu, Kula Petra Zrinskog u Vrbovcu i dvorac "Patačić"....

vidi: Hrvatska

Također pogledajte[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.