Josip Županov
Josip Županov (Srednje Selo kod Šolte, 14. rujna 1923. - Zagreb, 12. studenog 2004.) bio je hrvatski sociolog i akademik.
Životopis[1]:299[uredi | uredi kôd]
Josip Županov rodio se na Šolti 1923. gdje je završio osnovnu školu, a u Splitu završio klasičnu gimnaziju, dok je u Zagrebu diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao stipendist Fordove fundacije studirao na sveučilištu Cornell 1960., a 1965. doktorira na Sveučilištu u Ljubljani iz društveno-političkih znanosti.
1950. počinje raditi u Beogradu na Višoj političkoj školi, no 1951. postaje glavni urednik izdavačke kuće Naprijed, a u razdoblju 1956. – 1962. zaposlen je u Institutu za društveno upravljanje. Od 1963. zaposlio se na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1968. izabran za izvenrednog profesora, a 1973. dobiva zvanje redovitog profesora na tom fakultetu i na Fakutetu političkih znanosti. Na Fakultetu političkih znanosti predavao je sociologiju radne organizcije i opću sociologiju. 1979. izabran je za člana suradnika JAZU-a, o od 1991. do smrti bio je redoviti član HAZU-a, a 1993. dobiva titulu profesora emeritusa.
Znanstveni rad[uredi | uredi kôd]
Akademik Županov predavao je na poslijediplomskim studijima na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Fakultetu političkih znanosti te na Fakulteti za družbene vede u Ljubljani. Sudjelovao je i vodio nekoliko društvenih istraživanja u Hrvatskoj.[1]:299-300
U hrvatskoj je sociologiji poznat po terminu Egalitarni sindrom kako bi objasnio stanje u hrvatskom društvu tijekom komunističkoj razdoblja te kaže da ga karakteriziraju sljedeće komponente[2]:
- Perspektiva ograničenog dobra - vrijedost pojedinih stvari imaju pozitivnu vrijednost; Ono što A dobiva, to B gubi
- Norma egalitarne raspodjele plaće - norma koja je u vrijeme samoupravnog socijalizma glasila ovako: "Ti nesmiješ dobiti previše, bez obzira na tvoju produktivnost"
- Redistributivna etika - etika koja se dijeli na akvizitivnu i redistributivnu. Akvizitivna etika je etika stjecanja profita, dok redistributivna etika nalaže da se profit podijeli s onima koji nemaju ništa
- Antipoduzetnički stav - negativan stav prema poduzetništvu
- Opsesija o privatniku - negativan stav prema privatnom privređivanju
- Intelektualna uravnilovka - vjerovanje da su ljudske sposobnosti kod svih jednake
- Antiprofesionalizam - negativan stav prema stručnom znanju
- Antiintelektualizam - negativn stav prema intelektualnom i fizičkom radu
Popis djela[3][uredi | uredi kôd]
- Samoupravljanje i društvena moć (1969.)
- Sociologija i samoupravljanje (1977.)
- Marginalije o društvenoj krizi (1983.)
- Poslije potopa (1995.)
- Zaboravljeni rat: sociologija jednog sjećanja (1998.)
- Od komnističkog pakla do divljeg komunizma: odabrane rasprave i eseji (1995. – 2001.) (2002.)
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Županov, Josip "Od komunističkog pakla do divljeg kapitalizma", Zagreb, 2002., ISBN 953-169-078-2
- ↑ Županov Josip "Poslije potopa", Zagreb, 1995., str.176.-180, ISBN 953-167-053-6
- ↑ O njemu na enciklopedija.hr, pristupljeno 8. veljače 2019.