Jovan Sredojević

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Jovan Sredojević

Jovan Sredojević (Zadar, 14. ožujka 1948. - Banja kraj Slanoga, 24. ožujka 1992.), bio je zastavnik Jugoslavenske narodne armije i dubrovački branitelj.

Životopis[uredi VE | uredi]

Jovan Sredojević rođen je u Zadru 1948. godine u obitelji Stevana i Stojanke (r. Karadžin) Sredojević.[1][2] Vojno se školovao u Zrakoplovno-tehničkoj vojnoj školi u Rajlovcu kod Sarajeva.[1] Vjenčao se u Mostaru s Katicom Šaše, s kojom je imao dva sina. U Dubrovnik se preselio 1969. godine, gdje je živio do početka Domovinskoga rata.

Kao profesionalni vojnik bio je u sastavu je 472. motorizirane JNA brigade Sava Kovačević u Trebinju. Tijekom 1991. godine Hrvatima, Slovencima i Albancima pomagao je pri bijegu iz JNA i Trebinja, a on je ostao u Trebinju u 472. brigadi JNA i obavljao određene zadatke za Hrvatsku vojsku.[3][4]

Sredojević je 1991. godine sabotirao radar, kojeg JNA nakon toga nije mogla koristiti. S otočanima je organizirao izvlačenje vojnika iz vojarne na Mljetu i uskladištenu hranu dijelio mještanima. Dva mjeseca nakon što je 115. proleterska brdska brigada Veljko Vlahović iz Nikšića 4. listopada 1991. godine zauzela Slano i okolicu, i potpuno razorila mjesto, Sredojevićeva pozadinska 472. brigada dolazi u Dubrovačko primorje.[5] Nikada nije bio odgovoran za naredbe JNA kojom su se ugrožavali ljudski životi i imovina. Stanovništvu Dubrovačkog primorja donosio je hranu i lijekove, organizirao transport ranjenih i bolesnih iz okupiranih mjesta, organizirao humanitarnu pomoć i nastojao zaštiti kulturno-povijesno blago Dubrovačkog primorja.[3]

Iako je upozoravan kako je otkriven Jovan je, smatrajući da može još puno toga napraviti, i dalje ostao na okupiranom području. Pripadnici JNA ubili su ga dana 24. ožujka 1992. godine u zaseoku Banja kraj Slanoga.[3]

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović 29. rujna 2014. godine posmrtno je odlikovao Jovana Sredojevića Redom Nikole Šubića Zrinskog.

Odličja, medalje i pohvale[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 dr. sc. Jakša Raguž, Jovan Sredojević - tajni branitelj u JNA, Vojna povijest, br. 11., 2. svibnja 2012., preuzeto 26. svibnja 2013.
  2. Arhiv Županijskog suda u Dubrovniku - Izvod iz matične knjige umrlih za mjesto Trebinje po. r. br. 80. za godinu 1992. br- 03-202-1652/92. od 30. ožujka 1992. Spis 133/92., 64.
  3. 3,0 3,1 3,2 DROL - Istina o Jovanu Sredojeviću
  4. Zvonimir Despot, Domovinski rat nije bio sukob Hrvata i Srba, nego rat između agresora i hrvatskih domoljuba:
    "Sredojević je Hrvatskoj vojsci dojavljivao dragocjene podatke o zapovjednim položajima JNA, crtama napada i brojnosti postrojbi JNA na Dubrovačkom primorju, a posebno se iskazao u pomoći lokalnom hrvatskom stanovništvu koje je ostalo živjeti na slanskom području nakon okupacije JNA.", Vojna povijest, br. 11., 2. svibnja 2012., preuzeto 26. svibnja 2013.
  5. Arhiv županijskog suda u Splitu - Zapisnik sa glavne rasprave od 27. travnja 1993. Spis K-403/93., 42.
  6. dg, Posmrtno odlikovanje Jovanu Sredojeviću, Narod.hr, 29. rujna 2014., preuzeto 24. rujna 2014.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]