Prijeđi na sadržaj

Jovan Sredojević

Izvor: Wikipedija
Jovan Sredojević
Jovan Sredojević
Jovan Sredojević
Jovan Sredojević
Opći životopisni podatci
Datum rođenja 14. ožujka 1948.
Mjesto rođenja Zadar
Datum smrti 24. ožujka 1992.
Mjesto smrti Banja kraj Slanoga
Nacionalnost Srbin
Opis vojnoga službovanja
Čin zastavnik I. klase
Ratovi Domovinski rat
Vojska JNA
Rod vojske veza
Jedinice 472. motorizirana JNA brigada Sava Kovačević
Odlikovanja Red Nikole Šubića Zrinskog

Jovan Sredojević (Zadar, 14. ožujka 1948. – Banja kraj Slanoga, 24. ožujka 1992.), bio je zastavnik Jugoslavenske narodne armije i dubrovački branitelj.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Jovan Sredojević rođen je u Zadru 1948. godine u obitelji Stevana i Stojanke (r. Karadžin) Sredojević.[1][2] Vojno se školovao u Zrakoplovno-tehničkoj vojnoj školi u Rajlovcu kod Sarajeva.[1] Vjenčao se u Mostaru s Katicom Šaše, s kojom je imao dva sina. U Dubrovnik se preselio 1969. godine, gdje je živio do početka Domovinskoga rata.

Kao profesionalni vojnik bio je u sastavu je 472. motorizirane JNA brigade Sava Kovačević u Trebinju. Tijekom 1991. godine Hrvatima, Slovencima i Albancima pomagao je pri bijegu iz JNA i Trebinja, a on je ostao u Trebinju u 472. brigadi JNA i obavljao određene zadatke za Hrvatsku vojsku.[3][4]

Sredojević je 1991. godine sabotirao radar, kojeg JNA nakon toga nije mogla koristiti. S otočanima je organizirao izvlačenje vojnika iz vojarne na Mljetu i uskladištenu hranu dijelio mještanima. Dva mjeseca nakon što je 115. proleterska brdska brigada Veljko Vlahović iz Nikšića 4. listopada 1991. godine zauzela Slano i okolicu, i potpuno razorila mjesto, Sredojevićeva pozadinska 472. brigada dolazi u Dubrovačko primorje.[5] Nikada nije bio odgovoran za naredbe JNA kojom su se ugrožavali ljudski životi i imovina. Stanovništvu Dubrovačkog primorja donosio je hranu i lijekove, organizirao transport ranjenih i bolesnih iz okupiranih mjesta, organizirao humanitarnu pomoć i nastojao zaštiti kulturno-povijesno blago Dubrovačkog primorja.[3]

Iako je upozoravan kako je otkriven Jovan je, smatrajući da može još puno toga napraviti, i dalje ostao na okupiranom području. Pripadnici JNA ubili su ga dana 24. ožujka 1992. godine u zaseoku Banja kraj Slanoga.[3]

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović 29. rujna 2014. godine posmrtno je odlikovao Jovana Sredojevića Redom Nikole Šubića Zrinskog.

Odličja, medalje i pohvale

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b dr. sc. Jakša Raguž, Jovan Sredojević - tajni branitelj u JNA, Vojna povijest, br. 11., 2. svibnja 2012., preuzeto 26. svibnja 2013.
  2. Arhiv Županijskog suda u Dubrovniku - Izvod iz matične knjige umrlih za mjesto Trebinje po. r. br. 80. za godinu 1992. br- 03-202-1652/92. od 30. ožujka 1992. Spis 133/92., 64.
  3. a b c DROL - Istina o Jovanu Sredojeviću
  4. Zvonimir Despot, Domovinski rat nije bio sukob Hrvata i Srba, nego rat između agresora i hrvatskih domoljubaArhivirana inačica izvorne stranice od 20. ožujka 2012. (Wayback Machine):
    »Sredojević je Hrvatskoj vojsci dojavljivao dragocjene podatke o zapovjednim položajima JNA, crtama napada i brojnosti postrojbi JNA na Dubrovačkom primorju, a posebno se iskazao u pomoći lokalnom hrvatskom stanovništvu koje je ostalo živjeti na slanskom području nakon okupacije JNA.«, Vojna povijest, br. 11., 2. svibnja 2012., preuzeto 26. svibnja 2013.
  5. Arhiv županijskog suda u Splitu - Zapisnik sa glavne rasprave od 27. travnja 1993. Spis K-403/93., 42.
  6. dg, Posmrtno odlikovanje Jovanu Sredojeviću, Narod.hr, 29. rujna 2014., preuzeto 24. rujna 2014.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]