Juraj Martinović

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Juraj Martinović (Sarajevo, 24. svibnja 1936.) je bosanskohercegovački književni povjesničar, prevoditelj, esejist, novinar, i akademik. Bio je sarajevski gradonačelnik i dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Govori slovenski, ruski, engleski i francuski.

Juraj Martinović je bosanski Hrvat rođen u Sarajevu 1936. U Sarajevu je pohađao osnovnu školu i poslije u Zagrebu. 1955. je završio gimnaziju. Diplomirao je povijest književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Magistrirao je i doktorirao u Ljubljani na Filozofskom fakultetu. Magistrirao je na temi Vplivi srbskohrvatske narodne književnosti na slovensko epiko med leti 1848. in 1858. Doktorirao je na temi pjesništva Dragotina Ketteja. Najviše se bavio pjesništvom France Prešerna i Prešernov Sonetni venec te pjesništvo Dragotina Ketteja. Kettejevo je djelo označio kao izraz izvorne umjetničke osobnosti, koja je duboko povezana sa slovenskom literarnom tradicijom i pjesničkim modelima kao što su lirika France Prešerna i Simona Jenka. Članke je objavio u Sodobnosti, Jeziku in slovstvu i u Slavističnoj reviji. Bio je član uredništva revije Izraz. Radio je kao novinar-pripravnik u uredništvu zagrebačkog časopisa Borbe.

Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu predaje od 1963. godine. Predavao je slovensku književnost i hrvatsku književnost. Obnašao je i dužnost direktora Instituta za jezik i književnost. Bio je gradonačelnik Sarajeva. Gradonačelnik je bio od 1989. do 1991. godine. Bio je dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1983./1984. i 1984./1985. godine. Dekan OOUR-a Filologija Filozofskog fakulteta u Sarajevu bio je 1980./1981. i 1981./1982.

Dopisni je član je AZU BiH i SAZU.

Napisao je brojne znanstvene i stručne radove. Autor je pet knjiga na temu slovenske književnosti. Preveo je slovenske autore Ivana Cankara, Ivana Tavčara, Tarasa Kermanunera, Josipa Vidmara, Frana Gestrika, V. Melika, Janeza Rotara, Vida Pečjaka, Dragu Jančara, Stanu Bernika.

Napisao je knjige:

Literatura[uredi | uredi kôd]