KPD Zenica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Kazneno-popravni dom Zenica, kazneno-popravni zavod zatvorenog tipa u Zenici. Najveći i najstariji zatvor u Bosni i Hercegovini. Jedini je zatvor zatvorene vrste u Federaciji BiH, dok je ostalih šest poluzatvorene vrste. Pritvorski odjel može primiti 770 zatočenika, a za osobe koje izdržavaju alternativnu mjeru (s elektronskom narukvicom) ima 40 do 50 postelja.[1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Otvoren za Austro-Ugarske. Građen u više faza počevši od 1886. do 1904. godine.[2] Kad je građen, bio je udaljen od grada. Rastom grada naseljasu se primakla zatvorskom krugu.[1] Nosio ime Središnji kazneni zavod za Bosnu i Hercegovinu, pa poslije Zemaljska kaznionica. 1906. godine zabilježeno je više od tisuću zatvorenika. U zatvoru je sproveden tzv. progresivni irski sustav izdržavanja kazne, u kojem se zatvorenik tijekom izdržavanja kazne bavi nekim od korisnih zanimanja. Zatvor je došao na zao glas. U drugom svjetkom ratu mnogi pristaše partizanskog pokreta u Zenici, koji je ovdje bio aktivan, mučeni su i ubijeni u ovoj kaznionici. [2] U velikobošnjačkoj agresiji na Hrvate Srednje Bosne bio je zloglasni logor za Hrvate. [3]

Poznati zatočenici[uredi VE | uredi]

Austro-Ugarska (1886.-1918.)[uredi VE | uredi]

Kraljevina Jugoslavija[uredi VE | uredi]

SFRJ[uredi VE | uredi]

Popularna kultura[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 (boš.) Klix Amina Bijelonja/Klix.ba: Kako žive zatvorenici u KPZ Zenica: Kaznu izdržava 813 osuđenika, bjekstva nisu česta, 2. svibnja 2016. (pristupljeno 30. travnja 2019.)
  2. 2,0 2,1 (boš.) Zenica Historija Zenice (pristupljeno 25. travnja 2019.)
  3. Dnevnik.ba Gloria Lujanović: AKO IZETBEGOVIĆEVI „ASKERI“ OPET KRENU: Hrvati Središnje Bosne bit će, opet, prvi na udaru , 1. ožujka 2018. (pristupljeno 16. ožujka 2018.)
  4. Ivo Andrić u Zenici 1915-17 g.
  5. Anthony Knežević, A short history of the Croatian nation . Croatian Catholic Union, Lodge "Croatia", 1987. (str. 130)
  6. KPD Zenica je bila naš Folsom, naša Yuma i Alcatraz
  7. http://www.muzejalijaizetbegovic.ba/bs/biografija.php?id=31

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

44°11′35″N 17°54′53″E / 44.19308°N 17.91481°E / 44.19308; 17.91481Koordinate: 44°11′35″N 17°54′53″E / 44.19308°N 17.91481°E / 44.19308; 17.91481