KPD Zenica
Kazneno-popravni dom Zenica, kazneno-popravni zavod zatvorenog tipa u Zenici. Najveći i najstariji zatvor u Bosni i Hercegovini. Jedini je zatvor zatvorene vrste u Federaciji BiH, dok je ostalih šest poluzatvorene vrste. Pritvorski odjel može primiti 770 zatočenika, a za osobe koje izdržavaju alternativnu mjeru (s elektronskom narukvicom) ima 40 do 50 postelja.[1]
Otvoren je za vrijeme Austro-Ugarske. Građen je u više faza počevši od 1886. do 1904. godine.[2] Kad je građen, bio je udaljen od grada, a kasnijim rastom grada, nova naselja se primiču zatvorskom krugu.[1] Nosio je ime Središnji kazneni zavod za Bosnu i Hercegovinu, pa poslije Zemaljska kaznionica. Godine 1906. zabilježeno je više od tisuću zatvorenika. U zatvoru je sproveden tzv. progresivni irski sustav izdržavanja kazne, u kojem se zatvorenik tijekom izdržavanja kazne bavi nekim od korisnih zanimanja.
U drugom svjetkom ratu mnogi pristaše partizanskog pokreta u Zenici, koji je ovdje bio aktivan, mučeni su i ubijeni u ovoj kaznionici.[2] U bošnjačko-hrvatskom sukobu bio je logor za Hrvate.[3]
- Ivo Andrić, nobelovac[4]
- Gavrilo Princip, Nedeljko Čabrinović, Muhamed Mehmedbašić, Vaso Čubrilović – sudionici u atentatu na Franju Ferdinanda
- Zlatko Šnajder, jedan od sedmorice sekretara SKOJ-a
- Petar Čule, rimokatolički biskup[5]
- Varnava Nastić, srpski pravoslavni biskup i svetac
- Vojislav Šešelj, srp. političar[6]
- Alija Izetbegović, bošnjački političar[7]
- Zlata Bartl, znanstvenica
- Branimir Glavaš, hrvatski političar
- Edin Garaplija, agent AID-a
- Spominje se u pjesmi Zabranjenog pušenja Zenica blues.
- Spominje se u pjesmi K. P. dom Dubioza Kolektiv.
- Ultrasi nogometnog kluba Čelika iz Zenice uzeli su nadimak Robijaši.
- 1 2 (boš.) Klix Amina Bijelonja/Klix.ba: Kako žive zatvorenici u KPZ Zenica: Kaznu izdržava 813 osuđenika, bjekstva nisu česta, 2. svibnja 2016. (pristupljeno 30. travnja 2019.)
- 1 2 (boš.) Zenica Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. srpnja 2019. (Wayback Machine) Historija Zenice (pristupljeno 25. travnja 2019.)
- ↑ Dnevnik.ba Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. travnja 2019. (Wayback Machine) Gloria Lujanović: AKO IZETBEGOVIĆEVI „ASKERI“ OPET KRENU: Hrvati Središnje Bosne bit će, opet, prvi na udaru , 1. ožujka 2018. (pristupljeno 16. ožujka 2018.)
- ↑ Ivo Andrić u Zenici 1915-17 g. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. listopada 2017. Pristupljeno 29. travnja 2019. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Anthony Knežević, A short history of the Croatian nation . Croatian Catholic Union, Lodge "Croatia", 1987. (str. 130)
- ↑ KPD Zenica je bila naš Folsom, naša Yuma i Alcatraz. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. ožujka 2016. Pristupljeno 29. travnja 2019. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. listopada 2016. Pristupljeno 29. travnja 2019. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)