KPD Zenica
Kazneno-popravni dom Zenica, kazneno-popravni zavod zatvorenog tipa u Zenici. Najveći i najstariji zatvor u Bosni i Hercegovini. Jedini je zatvor zatvorene vrste u Federaciji BiH, dok je ostalih šest poluzatvorene vrste. Pritvorski odjel može primiti 770 zatočenika, a za osobe koje izdržavaju alternativnu mjeru (s elektronskom narukvicom) ima 40 do 50 postelja.[1]
Sadržaj
Povijest[uredi VE | uredi]
Otvoren za Austro-Ugarske. Građen u više faza počevši od 1886. do 1904. godine.[2] Kad je građen, bio je udaljen od grada. Rastom grada naseljasu se primakla zatvorskom krugu.[1] Nosio ime Središnji kazneni zavod za Bosnu i Hercegovinu, pa poslije Zemaljska kaznionica. 1906. godine zabilježeno je više od tisuću zatvorenika. U zatvoru je sproveden tzv. progresivni irski sustav izdržavanja kazne, u kojem se zatvorenik tijekom izdržavanja kazne bavi nekim od korisnih zanimanja. Zatvor je došao na zao glas. U drugom svjetkom ratu mnogi pristaše partizanskog pokreta u Zenici, koji je ovdje bio aktivan, mučeni su i ubijeni u ovoj kaznionici. [2] U velikobošnjačkoj agresiji na Hrvate Srednje Bosne bio je zloglasni logor za Hrvate. [3]
Poznati zatočenici[uredi VE | uredi]
Austro-Ugarska (1886.-1918.)[uredi VE | uredi]
- Ivo Andrić, nobelovac [4]
- Gavrilo Princip, Nedeljko Čabrinović, Muhamed Mehmedbašić, Vaso Čubrilović - sudionici u atentatu na Franju Ferdinanda
Kraljevina Jugoslavija[uredi VE | uredi]
- Zlatko Šnajder, jedan od sedmorice sekretara SKOJ-a
SFRJ[uredi VE | uredi]
- Petar Čule, rimokatolički biskup [5]
- Varnava Nastić, srpski pravoslavni biskup i svetac
- Vojislav Šešelj, srp. političar[6]
- Alija Izetbegović, bošnjački političar[7]
Popularna kultura[uredi VE | uredi]
- Spominje se u pjesmi Zabranjenog pušenja Zenica blues.
- Ultrasi nogometnog kluba Čelika iz Zenice uzeli su nadimak Robijaši.
Izvori[uredi VE | uredi]
- ↑ 1,0 1,1 (boš.) Klix Amina Bijelonja/Klix.ba: Kako žive zatvorenici u KPZ Zenica: Kaznu izdržava 813 osuđenika, bjekstva nisu česta, 2. svibnja 2016. (pristupljeno 30. travnja 2019.)
- ↑ 2,0 2,1 (boš.) Zenica Historija Zenice (pristupljeno 25. travnja 2019.)
- ↑ Dnevnik.ba Gloria Lujanović: AKO IZETBEGOVIĆEVI „ASKERI“ OPET KRENU: Hrvati Središnje Bosne bit će, opet, prvi na udaru , 1. ožujka 2018. (pristupljeno 16. ožujka 2018.)
- ↑ Ivo Andrić u Zenici 1915-17 g.
- ↑ Anthony Knežević, A short history of the Croatian nation . Croatian Catholic Union, Lodge "Croatia", 1987. (str. 130)
- ↑ KPD Zenica je bila naš Folsom, naša Yuma i Alcatraz
- ↑ http://www.muzejalijaizetbegovic.ba/bs/biografija.php?id=31
Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]
44°11′35″N 17°54′53″E / 44.19308°N 17.91481°EKoordinate: 44°11′35″N 17°54′53″E / 44.19308°N 17.91481°E
