Koordinate: 44°11′35″N 17°54′53″E / 44.19308°N 17.91481°E / 44.19308; 17.91481

KPD Zenica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Kazneno-popravni dom Zenica, kazneno-popravni zavod zatvorenog tipa u Zenici. Najveći i najstariji zatvor u Bosni i Hercegovini. Jedini je zatvor zatvorene vrste u Federaciji BiH, dok je ostalih šest poluzatvorene vrste. Pritvorski odjel može primiti 770 zatočenika, a za osobe koje izdržavaju alternativnu mjeru (s elektronskom narukvicom) ima 40 do 50 postelja.[1]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Otvoren je za vrijeme Austro-Ugarske. Građen je u više faza počevši od 1886. do 1904. godine.[2] Kad je građen, bio je udaljen od grada, a kasnijim rastom grada, nova naselja se primiču zatvorskom krugu.[1] Nosio je ime Središnji kazneni zavod za Bosnu i Hercegovinu, pa poslije Zemaljska kaznionica. Godine 1906. zabilježeno je više od tisuću zatvorenika. U zatvoru je sproveden tzv. progresivni irski sustav izdržavanja kazne, u kojem se zatvorenik tijekom izdržavanja kazne bavi nekim od korisnih zanimanja.

U drugom svjetkom ratu mnogi pristaše partizanskog pokreta u Zenici, koji je ovdje bio aktivan, mučeni su i ubijeni u ovoj kaznionici.[2] U bošnjačko-hrvatskom sukobu bio je logor za Hrvate.[3]

Poznati zatočenici[uredi | uredi kôd]

Austro-Ugarska (1886. – 1918.)[uredi | uredi kôd]

Kraljevina Jugoslavija[uredi | uredi kôd]

SFRJ[uredi | uredi kôd]

BiH[uredi | uredi kôd]

Popularna kultura[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b (boš.) Klix Amina Bijelonja/Klix.ba: Kako žive zatvorenici u KPZ Zenica: Kaznu izdržava 813 osuđenika, bjekstva nisu česta, 2. svibnja 2016. (pristupljeno 30. travnja 2019.)
  2. a b (boš.) Zenica Historija Zenice (pristupljeno 25. travnja 2019.)
  3. Dnevnik.ba Gloria Lujanović: AKO IZETBEGOVIĆEVI „ASKERI“ OPET KRENU: Hrvati Središnje Bosne bit će, opet, prvi na udaru , 1. ožujka 2018. (pristupljeno 16. ožujka 2018.)
  4. Ivo Andrić u Zenici 1915-17 g. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. listopada 2017. Pristupljeno 29. travnja 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. Anthony Knežević, A short history of the Croatian nation . Croatian Catholic Union, Lodge "Croatia", 1987. (str. 130)
  6. KPD Zenica je bila naš Folsom, naša Yuma i Alcatraz. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. ožujka 2016. Pristupljeno 29. travnja 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  7. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. listopada 2016. Pristupljeno 29. travnja 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]