Kamsko umjetno jezero
Kamsko umjetno jezero
| |
|---|---|
 Pogled s ušća rijeke Čusovaje
| |
| Lokacija | Rusija |
| Koordinate | 58°45′″N 56°14′″E / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator <Koordinate: 58°45′″N 56°14′″E / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < |
| Površina | 1915 km² |
| Zapremina | 12,2 km³ |
| Najveća dubina | 30 m |
| Nadmorska visina | 108,5 m |
| Najveća širina | 27 km |
| Najveća dužina | 350 km |
| Vrsta jezera | umjetno jezero |
| Pritoci | Kama, Čermoz, Čusovaja, Inva, Jajva, Kondas, Kosva, Obva. |
| Ulijeva se u | u rijeku Kamu |
| Države |  Ruska Federacija
|
Kamsko umjetno jezero (ruski: Камское водохранилище) akumulacijski je bazen u gornjem dijelu rijeke Kame, formiran branom Kamske hidroelektrane blizu grada Perma, izgrađene 1954. godine, te punjen od 1954. do 1956. godine. Proteže se kroz Permski kraj u Rusiji. Prostire se Kamom - 350 km, po Čusovaji - 153 km, po Sylvi - 120 km, po Obvi - 90 km, po Invi - 80 km i po Kosvi - 60 km.[1]
Umjetno jezero ima površinu od 1910 km², te volumen 12,2 milijardi kubičnih metara. Dugo je 350 km, s najvećom širinom od 14 km, no na mjestu ulijevanja Obve i Kosve udaljenost između obala je 27 km. Najveća dubina je 30 m, a prosječna 6,3 m.
Gospodarski značaj[uredi VE | uredi]
Kamski akumulacijski bazen je izrađen radi poboljšanja energetike, vodnog prometa i vodoopskrbe. Razvilo se ribarstvo (deverika, smuđ, štuka, grgeč, bodorka). Gradovi Perm, Dobrjanka, Čermoz, Berezniki, Usolje i Solikamsk nalaze se na obali umjetnog jezera.
