Permski kraj
Пермский край | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
 Zemljopisni položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji | |||||
| Upravno središte (Административный центр) |
Perm | ||||
| Službeni jezici | ruski | ||||
| Politički status | Kraj | ||||
| Savezni okrug | Privolški | ||||
| Gospodarska regija | Uralska | ||||
| Guverner (Губернатор) |
Oleg Anatoljevič Čirkunov (Олег Анатольевич Чиркунов) | ||||
| Predsjedatelj Vlade (Председатель Правительства) |
Valerij Suhih (Валерий Сухих) | ||||
| Zakonodavno tijelo | Zakonodavno Sobranje (Законодательно Собрание) | ||||
| Predsjedatelj Zakonodavnog Sobranja Permskog kraja (Председатель Законодательного Собрания Пермской края) |
Nikolaj Andrejevič Devjatkin (Николай Андреевич Девяткин) | ||||
| Površina | 27. po veličini | ||||
| - ukupno | 160.600 km² | ||||
| - % vode | 2 % | ||||
| Stanovništvo | 15. po veličini | ||||
| - ukupno (2008.) | 2.718.227 | ||||
| - Gustoća | 16,9/km² | ||||
| Vremenska zona |  Ekaterinburško vrijeme (UTC+5/+6) | ||||
| Automobilska oznaka | 59, 81, 159 (na ozemlju Komi-Permjačkog okruga) | ||||
Permski kraj (ruski:Пе́рмский край) je federalni subjekt Ruske Federacije. Nastao je kao posljedica referenduma iz 2003. godine na kojemu je izglasano spajanje Permske oblasti i Permjačkog autonomnog okruga
Grad Perm je središte ovog kraja.
Permjački autonomni okrug i dalje ima autonomiju unutar Permskog kraja. Tijekom 2006. će zadržati i zaseban proračun, no nakon toga se i proračuni spajaju u jedan. Tranzicijski period je usvojen zbog činjenice da se Permjački autonomni okrug jako oslanja na saveznu pomoć, pa bi nagli prijelaz bio poguban po ekonomiju okruga.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Zemljopisna situacija[uredi | uredi kôd]
Permski kraj nalazi se na istoku Istočnoeuropske nizine i zapadnoj padini Srednjeg i Sjevernog Urala. 99,8% površine kraja nalazi se u Europi, 0,2% - u Aziji.
Maksimalna duljina kraja:
- od sjevera do juga - 645 km.
- od istoka do zapada - 417,5 km.
Krajnje točke:
- na sjeveru — gora Pura-Munit (1094 m)) — 61°39' s. š.
- na jugu - 56°06's. š. (u blizini nekadašnjeg sela Elnik Bijavašskogo, selskog sovjeta Oktobarskog okruga)
- na zapadu - 1 km od kote 236, Razvodnica rijeka Lepju, Peles, Kažim, 51°47' i.d.
- na istoku - najviši vrh hrbta Hoza-Tump, planina Raht-Sori-Sjahl, 59° 29' i.d.
Granice kraja uvijaju se i imaju dužinu više od 2 200 km.
Klima[uredi | uredi kôd]
Klima Permskog kraja - umjereno kontinentalna.
Zima duga, sniježna. Prosječna temperatura u siječnju na sjevero-istoku kraja -18,5°C, na jugo-zapadu od -15°C. Minimalna temperatura (u sjevernoj regiji) bila je -53°C.
Reljef[uredi | uredi kôd]
Rijeke[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: rijeke Permskoga kraja
Minerali[uredi | uredi kôd]
Flora[uredi | uredi kôd]
Vladajući tip vegetacije u Permskom kraju su šume. One pokrivaju 71% pokrajine. Dominantna vrsta drveća su smreke i jele. Udio bjelogoričnog drveća raste u smjeru od sjevera prema jugu.
Fauna[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: faunа Permskog krajaU Permskom kraju, postoji 62 vrsta sisavaca (više od 30 njih imaju lovnu vrijednost), više od 270 vrsta ptica, 39 vrsta riba, 6 vrsta gmazova i 9 vrsta vodozemaca.
Zaštićena područja[uredi | uredi kôd]
Crkve i samostani Permskog kraja[uredi | uredi kôd]
Muzeji Permskog kraja[uredi | uredi kôd]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Permski kraj je osnovan 1. prosinca 2005., spajanjem Permske oblasti i Komi-Permjačke autonomne oblasti, u skladu s rezultatima referenduma održanog 7. prosinca 2003.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
|
Ovaj dio članka je nedovršen ili treba nadopune. Pomozite Wikipediji i dopunite ga. |
