Karaganda

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Karaganda
Қарағанды
Karaganda noću.
Karaganda noću.
Službeni pečat Karagande
Pečat
Koordinate: 49°48′N 3°07′E / 49.8°N 3.117°E / 49.8; 3.117Koordinate: 49°48′N 3°07′E / 49.8°N 3.117°E / 49.8; 3.117
Država Flag of Kazakhstan.svg Kazahstan
Stanovništvo (2010.)
 - Grad 472,957
Vremenska zona Istočno Kazahstansko vrijeme (UTC+6)
Poštanski broj 100000-100030
Pozivni broj +7 7212
Pokrajina Karaganda
Zemljovid
Položaj regije Karagande u Kazahstanu

Položaj regije Karagande u Kazahstanu

Karaganda[1] ili Karagandi (kaz. Қарағанды, rus. Караганда) je grad u Kazahstanu u Karagandinskoj oblasti, sjedište istoimene biskupije. Prema procjeni iz 2010., u gradu je živjelo 472 957 stanovnika. Po tome je Karaganda četvrti najbrojniji grad zemlje.

Ime grada potječe od grmlja kargana (Caragana arborescens, Caragana frutex) koje je često u ovom kraju.

Krajem 19. stoljeća, ovdje je počela eksploatacija ugljena. Karagandi je nastao u 20. stoljeću kao grad za oko 300,000 stanovnika po planovima sovjetskog rukovodstva. Projektirao ga je arhitekt i urbanist Aleksandar Ivanovič Kuznjecov. Ovdje su deportirani mnogi osuđenici, jer je grad bio jedan od glavnih gulaga. U doba Drugog svjetskog rata do 70% gradskog stanovništva bili su Volški Nijemci. Oni su kolektivno preseljeni u Sibir i Kazahstan po Staljinovom naređenju. Grad se od 1971. opskrbljuje vodom iz kanala Irtiš-Karaganda. U rujnu 2012. otvorena je i posvećena Katedrala Gospe Fatimske, za novu biskupijsku prvostolnicu, zamijenivši tako manju Katedralu sv. Josipa.[2]

Klima[uredi | uredi kôd]

Klima u Karagandi je ekstremno kontinentalna, s oštrim zimama, vrućim ljetima i umjerenim godišnjim padalinama. Najniža ikada registrirana temperatura bila je − 42.9 °C (1938.).[3]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema procjeni, u gradu je 2010. živjelo 472 957 stanovnika.

Po podacima iz 2010., etnički sastav stanovništva je: Rusi — 214 969 (50,57 %), Kazaci — 171 038 (36,25 %), Ukrajinci — 22 631 (4,80 %), Nijemci — 15 607 (3,31 %), Tatari 14 395 (3,05 %).

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=30369 Preuzeto 31. ožujka 2016.
  2. Bogle, Joanna. In the land of the Gulag, a statement of faith in the future Catholic World Report, 14. rujna 2012.
  3. http://www.pogodaiklimat.ru/climate/35394.htm Preuzeto 31. ožujka 2016.