Katedrala u Zvartnocu

Koordinate: 40°09′33.5″N 44°17′42″E / 40.159306°N 44.29500°E / 40.159306; 44.29500
Izvor: Wikipedija
Katedrala u Zvartnocu
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Zvartnots img 6965.jpg
Flag of Armenia.svg Armenija
Godina uvrštenja2000. (24. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iii
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:1011
Koordinate40°09′33.5″N 44°17′42″E / 40.159306°N 44.29500°E / 40.159306; 44.29500
Ečmijadzin na karti Armenija
Ečmijadzin
Ečmijadzin
Lokacija Ečmijadzina u Armeniji

Katedrala u Zvartnocu (armenski: Զուարթնոց, u značenju "Nebeskih anđela"), ostaci armenske katedrale na istočnom kraju Ečmijadzina. Izgrađena je prema nalogu katolikosa Nersesa III. od 641. do 653. godine.

Katolikos Nerses III. (nadimkom "Graditelj") je između 641. i 653. dao sagraditi katedralu, na mjestu gdje su se upoznali kralj Trdat III. i sveti Grgur Prosvjetitelj. Oba su zaslužna za pokrštavanje Armenaca. Katedrala je bila jedinstvena po svom obliku: tlocrt kružnog plana sa središnjom kupolom na kolonadi arkada i poligonalnim vanjskim zidovima od 32 kuta. Uz nju su se nalazila Patrijarhalna palača i vinarija, a unutrašnjost joj je bila oslikana freskama. Ona je snažno utjecala na mnoge građevine izgrađene poslije u Armeniji i šire (Turska, Iran). Uništena je u snažnom potresu 930. godine i otkrivena je tek početkom 20. stoljeća. Njen pronalazač, arhitekt Thoros Thoramanian, poduzeo je i prve radove na njezinoj obnovi.

Skica katedrale je na prvom izdanju novčanica od 100 armenskih drama. Model katedrale nalazi se u erevanskom Povijesnom muzeju.

Katedrala je zajedno s nekoliko obližnjih lokaliteta pod zajedničkim nazivom (Katedrala i crkve Ečmijadzina i arheološki lokalitet Zvartnoc), zaštićena kao UNESCO-ov lokalitet Svjetske baštine.

U blizini je također Međunarodna zračna luka grada Erevana.

Galerija[uredi | uredi kôd]