Kirchhoffovi zakoni o struji i naponu

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Elektrotehnika
VFPt Solenoid correct2.svg
Elektricitet · Magnetizam

Kirchhoffovi zakoni sadržani su u dvije matematičke jednakosti koje razmatraju očuvanje električnog naboja i energije u električnim krugovima, a prvi ih je formulirao Gustav Kirchhoff 1845. godine.

Kirchhoffovi zakoni temeljni su zakoni električnih krugova i mreža na temelju kojih se izvode izračuni istosmjernih i izmjeničnih električnih mreža i krugova u svim područjima elektrotehnike.

Kirchhoffov zakon o električnoj struji[uredi VE | uredi]

i1 + i4 = i2 + i3

Kirchhoffov zakon električnih struja ili I Kirchhoffov zakon na temelju principa konzervacije električnog naboja uvjetuje:

U svakom čvoru električne mreže zbroj električnih struja koje ulaze u čvor jednak je zbroju struja koje izlaze iz čvora, odn.:
  \sum_{k=1}^n I_k=0 ,

gdje je n ukupan broj svih grana gdje struje ulaze ili izlaze iz čvora.

Prvi Kirchhoffov zakon vrijedi i za izmjenične električne struje i mreže:

\sum_{k=1}^n \tilde{I}_k = 0

Kirchhoffov zakon o električnom naponu[uredi VE | uredi]

v1 + v2 + v3 + v4 = 0

Kirchhoffov zakon električnih napona ili II Kirchhoffov zakon ustanovljava:

Suma električnih napona unutar zatvorene petlje električne mreže jednaka je nuli, odn.:
\sum_{k=1}^n V_k = 0,

gdje je n ukupan broj svih električnih napona unutar petlje (naponskih izvora i padova napona na otporima).

Drugi Kirchhoffov zakon vrijedi i za izmjenične električne napone i mreže:

\sum_{k=1}^n \tilde{V}_k = 0


Literatura[uredi VE | uredi]

  • Paul, Clayton R. (2001). Fundamentals of Electric Circuit Analysis. John Wiley & Sons. ISBN 0-471-37195-5.