Kolumbijski kultivirani krajolici kave

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Kolumbijski kultivirani krajolici kave
Flag of UNESCO.svg Svjetska baština – UNESCO
[[Slika:|200px|Kolumbijski kultivirani krajolici kave]]
Flag of Colombia.svg Kolumbija


Eje cafetero na karti Kolumbija
Eje cafetero
Eje cafetero
Lokacija osovine kave u Kolumbiji
Godina uvrštenja: 2011. (35. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: v, vi
Ugroženost: -
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/1121 UNESCO
Karta krajolika kave (ružićasto) s granicama kolumbijskih departmana (crveno)

Kolumbijski kultivirani krajolici kave (španjolski: Eje cafetero za "Osovina kave"), poznati i kao Trokut kave (šp. Triángulo del Café) je dio područja Paisa koje pripada zašadnim kolumbijskim departmanima Caldas, Quindío i Risaralda, koji su najmanji departmani u Kolumbiji ukupne površine od 13.873 km², što je tek 1,2% ukupnog državnog teritorija. Ovo područje je najpoznatije po uzgoju i proizvodnji kave koja se smatra za najbolju na svijetu. U njemu se nalazi šest plantaža kave i 18 urbanih središta u podnožju Anda koji se već stotinu godina bave uzgojem kave na malenim placevima u teškim planinskim uvjetima između gustih šuma. Njihova urbana središta (kao što su glavni gradovi spomenutih departmana: Manizales, Pereira i Armenia), na malim visoravnima iznad zasada kave na padinama, se odlikuju tzv. "antiokijskom arhitekturom" (lokalna španjolska kolonijalna arhitektura) gdje na nekim područjima na zidovima dominiraju klipovi kukuruza i pletena trska, dok su krovovi pokriveni glinenim pločicama.

God. 2011., Kolumbijski kultivirani krajolici kave su upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama kao "izvanredan primjer jedinstvenog održivog uzoja i proizvodnje snažne tradicije koja je postala simbolom uzgoja kave u svijetu"[1]. .

Pema popisu stanovništva iz 2005. godine ovo područje od 141.120 hektara je imalo 2.291.195 stanovnika[2].

  • Salento (Quindío), slikovito središte uzgoja kave
  • Muzej kave u Nacionalnom parku kave (Quindío)

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. ↑ Upis novih mjesta svjetske baštine 25. srpnja 2011. (engl.) Preuzeto 16. siječnja 2012.
  2. ↑ Popis stanovništva kolumbije po regijama (šp.) Preuzeto 16. siječnja 2012.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

v · r · u
Svjetska baština u Kolumbiji
Flag of UNESCO.svg Kulturna dobra (6) Kolumbijska zastava
Prirodna dobra (2)
Nematerijalna svjetska baština (10)
Karneval Barranquilla (2008.) • Festival svetog Franje Asiškog u Quidbóu (2012.) • Marimba glazba i tradicionalni napjevi južnopacifičke obale Kolumbije2 (2010.) • Karneval Negros y Blancos (2009.) • Procesija Velikog tjedna u Popayánu (2008.) • Kulturni prostor San Basilio de Palenque (2008.) • Tradicionalna Vallenato glazba regije Magdalena* (2015.) • Normativni sustav zajednice Wayuu koji provode pütchipü’üi (palabrero) (2010.) • Tradicionalna znanja jaguarskih šamana naroda Yuruparí (2010.)
1 Zajednička svjetska baština Čilea, Bolivije, Argentine, Ekvadora, Kolumbije i Perua; 2 Zajedno s Ekvadorom; * Svjetska baština u opasnosti

Koordinate: 5°28′18″N 75°40′54″W / 5.47167°N 75.68167°W / 5.47167; -75.68167


Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kolumbijski_kultivirani_krajolici_kave&oldid=4486521"