Nacionalni park Chiribiquete

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Nacionalni park Chiribiquete, maloca jaguara

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Nacionalni park Chiribiquete, maloca jaguara
Flag of Colombia.svg Kolumbija


NP Chiribiquete na karti Kolumbija
NP Chiribiquete
NP Chiribiquete
Lokacija NP Chiribiquete u Kolumbiji
Godina uvrštenja: 2018. (42. zasjedanje)
Vrsta: Mješovito dobro
Mjerilo: iii, ix, x
Ugroženost: -
Poveznica: 1174 UNESCO

Nacionalni park Chiribiquete (španjolski: Parque Nacional Natural (PNN) Serranía de Chiribiquete) je najveći nacionalni park u Kolumbiji i treća najveća zaštićena kišna šuma na svijetu, površine 43.000 km²[1]. Nalazi se u kolumbijskim departmanima Caquetá i Guaviare. Park uključuje gorje Chiribiquete i okolne amazonske doline koje su pokrivene tropskim vlažnim širokolisnim šumama, savanama i rijekama. Jedna od odlikovnih značajki parka je prisutnost tepuisa (planinskih ravnih vrhova), običnih pješčenjaka koji dominiraju šumom i čine dramatični krajolik, što je ojačano njegovom udaljenošću i nedostupnošću[2].

Ovo područje je najpoznatije po 60 pretkolumbovskih skloništa u stijenama u podnožju tepuisa s preko 75.000 petroglifa i piktograma, od kojih su najstarije iz oko 20.000 pr. Kr., a najmlađe iz 16. st.[3] Jedno od tumačenja je kako su ove slikarije povezane s obožavanjem jaguara, simbola moći i plodnosti, te prikazuju lovačke prizore, bitke, plesove i svečanosti. Autentične zajednice, koje više nisu prisutne na samom ovom mjestu, još uvijek ovo područje smatraju svetim[2] (maloca, svetište predaka). Zbog toga je i upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 2018. glodine[4].

Nacionani park Chiribiquete je osnovan 21. rujna 1989. kako bi se zaštitili njegovi spomenici, ali i nevjerojatna bioraznolikost.

Prirodne odlike[uredi VE | uredi]

Karta Nacionalnog parka Chiribiquete

Nacionalni park Chiribiquete smješten je na zapadnom dijelu Gvajanskog štita i nadmorska visina mu je od 200 do 1000 m. Na sjeveroistoku uokviren je rijekom Tunia, a na istoku rijekama Apaporís, Gunaré i Amú, na jugu rijekama Mesay i Yari, te na zapadu rijekama Hiutoto, Tajisa, Ajaju i Ayaya[5]. Većina ovih rijeka su pritoke rijeke Japura, pritoke Amazone.

Ovdje se može naći 1.801 vrsta biljaka (30% ekosustava kolumbijske amazone). Neka drveća mogu narasti do 40 m visine, a najprisutnije drveće je Pourouma cecropiifolia, Inga acrocephala, Virola sebifera, Hevea guianensis i Pseudolmedia. Donje raslinje se sastoji od mnogih parazitskih i epifitskih biljaka, dok pjeskovito tlo na planinama prekriva gusto grmlje promjera od 12 do 15 m. Na stijenama i slapovima mogu se pronaći rijetke i endemske biljke kao što su: Senefelderopsis, Hevea nitida, Graffenrieda fantastica i Vellozia tubiflora[6].

Do danas, istraživači su u parku otkrili preko 209 vrsta leptira (10% vrsta u Kolumbiji), 238 vrsta riba, 57 vrsta vodozemaca i 60 vrsta reptila (30% ukupne kolumbijske bioraznolikosti). Od njih su mnoge ugrožene i endemske vrste ovog područja[5]. Od preko 410 vrsta ptica najpoznatije su: Gvajanska rupikola (Rupicola rupicola), crveno-modra ara, crveno-zeleni vodomar (Chloroceryle inda), amazonski vodomar (Chloroceryle amazona), prstenasti vodomar (Megaceryle torquata), Uljašica i endemski Chiribiquete smaragdni kolibrić (Chlorostilbon olivaresi). Od 82 vrste sisavaca, 52 su vrste šišmiša, kao što su: Carollia, buldog šišmiš (Noctilio), Peropteryx, noćnici (Myotis) i Marinkellov sabljonosni šišmiš (Lonchorhina marinkellei)[5]. Od mesojeda tu se mogu pronaći: divovska vidra, neotropska vidra, ocelot, puma i jaguar, a od majmuna: bjeločelni kapucin (Cebus albifrons), kaveni kapucin (Cebus apella), obični vjeveričasti majmun (Saimiri sciureus), Spixov noćni majmun (Aotus vociferans), smeđi vunasti majmun i gvajanski crveni urlikavac. Tu obitavaju i armadili roda Dasypus, divovski mravojed, crni aguti (Dasyprocta fuliginosa), nizinska paka (Cuniculus paca), boto dupin, bjelousni pekar (Tayassu pecari) i brazilski tapir (Tapirus terrestris)[5].

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Parques Nacionales Naturales de Colombia. Kolumbijska vlada pristupljeno 28. srpnja 2018
  2. 2,0 2,1 Chiribiquete National Park– “The Maloca of the Jaguar”. UNESCO pristupljeno 28. srpnja 2018
  3. José Alberto Mojica Patiño, "Hallado tesoro arqueológico en el Parque Natural Chiribiquete", El Tiempo, 7. srpnja 2015. (šp.) Preuzeto 28. srpnja 2018.
  4. World Heritage Committee has inscribed a total of 19 sites (engl.) Preuzeto 28. srpnja 2018.
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 Colombia's Serranía de Chiribiquete is now the world's largest tropical rainforest national park, World Wide Fund for Nature, 2. srpnja 2018. (engl.) Preuzeto 28. srpnja 2018.
  6. Laura Sesana, Colombia Natural Parks, Villegas Editores, Bogotá, 2006. str. 389.–398. ISBN 9588156874

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Nacionalni park Chiribiquete

Koordinate: 0°31′31″N 72°47′50″W / 0.52528°N 72.79722°W / 0.52528; -72.79722